Pitanja i odgovori
Koji su to neopravdani slučajevi za otkaz ugovora o radu. Naime, poslodavac je otkazao ugovor o radu radniku koji je bio na bolovanju. Radnik je uložio prigovor. Ima li osnove radnikov prigov
Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18) propisano je što se smatra neopravdanim razlozima za otkaz ugovora o radu.
Tako je člankom 98. propisano da se neopravdanim razlozima za otkaz ugovora o radu smatra:
a) privremena spriječenost za rad zbog bolesti ili povrede,
b) podnošenje žalbe ili tužbe odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu odnosno obraćanje radnika nadležnim organima izvršne vlasti,
c) obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim organima države vlasti.
Veoma često pitanje iz prakse bilo je, kako postupiti u slučaju postojanja jednog od razloga za otkaz, a radnik je privremeno spriječen za rad zbog bolesti ili povrede, dakle nalazi se na bolovanju (članak 71. Zakona).
U novom zakonu precizirano je da sama činjenica da je radnik privremeno spriječen za rad ne može biti razlog za otkaz. Međutim, ukoliko pri tome postoji zakonom predviđen razlog za otkaz (npr. tehnološki višak, počinjeni teži prijestup ili teža povreda radne obveze), radniku se može dati otkaz i dok je na bolovanju.
Također, podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim organima izvršne vlasti, odnosno obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim organima državne vlasti, ne mogu biti razlog za otkaz ugovora o radu.
U navedenim slučajevima, do sada, bile su česte zloupotrebe.
Tako je člankom 98. propisano da se neopravdanim razlozima za otkaz ugovora o radu smatra:
a) privremena spriječenost za rad zbog bolesti ili povrede,
b) podnošenje žalbe ili tužbe odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu odnosno obraćanje radnika nadležnim organima izvršne vlasti,
c) obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim organima države vlasti.
Veoma često pitanje iz prakse bilo je, kako postupiti u slučaju postojanja jednog od razloga za otkaz, a radnik je privremeno spriječen za rad zbog bolesti ili povrede, dakle nalazi se na bolovanju (članak 71. Zakona).
U novom zakonu precizirano je da sama činjenica da je radnik privremeno spriječen za rad ne može biti razlog za otkaz. Međutim, ukoliko pri tome postoji zakonom predviđen razlog za otkaz (npr. tehnološki višak, počinjeni teži prijestup ili teža povreda radne obveze), radniku se može dati otkaz i dok je na bolovanju.
Također, podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim organima izvršne vlasti, odnosno obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim organima državne vlasti, ne mogu biti razlog za otkaz ugovora o radu.
U navedenim slučajevima, do sada, bile su česte zloupotrebe.