Pitanja i odgovori

Vezano  je za porez po odbitku na kamate po osnovi primljenog kredita (povezane pravne osobe). U ugovoru o pozajmici navedena je obveza obračuna kamata za svaku kalendarsku godinu, po dogovorenoj stopi, kao i rok plaćanja kamata. Korisnik kredita kao i davatelj kredita su se dogovorili da kamatu  korisnik kredita ne plaća te da iste kapitaliziraju u kredit,  U skladu s ugovorom izvršili smo kapitalizaciju kamata i  pripisali glavnici. Pitanje je imamo li obvezu obračunati i uplatiti porez po odbitku na kamate koje su pripisane glavnom dugu, te ukoliko ima obveze nastaje li danom pripisivanja glavnici.

Obveza obračuna poreza po odbitku na prihod koji je ostvario nerezident obavljanjem povremene djelatnosti na teritoriju Federacije propisana je odredbom članka 38. Zakona o porezu na dobit („Službene novine FBiH“ broj:15/16).
Prema navedenoj odredbi obvezi obračuna poreza po odbitku podliježe i prihod nerezidenta ostvaren temeljem kamate, a koju je ostvario nerezident od davanja pozajmice rezidentnoj pravoj osobi.
Obveza obračuna poreza po odbitku nastaje u trenutku kada je prihod temeljem kamate isplaćen nerezidentu ili na drugi način izmiren.
U ovom slučaju postupak pripisivanja glavnici duga bi predstavljao izmirenje te obveze, što znači da ste imali obvezu obračunati porez po odbitku u ime nerezidenta i tako obračunani porez uplatiti u roku 10 dana nakon isteka mjeseca u kojem je  izmirena obveza nerezidentu, odnosno od dana kada je izvršeno pripisivanje kamate glavnici duga.
Sukladno odredbi članka 109. i čl. 112. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj 88/16) porezni obveznik koji vrši isplatu kamate dužan je dostaviti Prijavu poreza po odbitku po osnovi kamate - Obrazac POD 816 u roku od deset dana nakon isteka mjeseca u kojem je izvršena uplata poreza po odbitku, odnosno preknjižavanje kamate glavnici duga za i u ime nerezidenta nadležnoj organizacijskoj jedinici Porezne uprave.

Imamo plaćanje kamate za naše kreditore čije je sjedište u Belgiji. Jesmo Ii po kojem članku Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i imovine oslobođeni ili obvezni platiti porez po odbitku za plaćenu kamatu? Našli smo ugovor između SFRJ i Kraljevine Belgije, taj je važeći ili?
Kada su u pitanju međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja BiH je postupila na način da je preuzela neke ugovore, koje je potpisala SFRJ, a s druge strane je s pojedinim državama samostalno zaključila ugovore.
U slučaju Kraljevine Belgije BiH je preuzela ugovor koji je zaključen između SFRJ i Kraljevine Belgije, tako da se u rješenju poreznih pitanja između BiH i Kraljevine Belgije primjenjuje preuzeti ugovor.
Sukladno odredbama članka 11. Ugovora, regulirano je da se prihod temeljem kamate može oporezivati u zemlji isplatitelja prihoda (BiH) s tim da stopa oporezivanja ne može biti veća od iznosa 15% od iznosa bruto kamate.
Sukladno odredbi članka 38. točka 7. Zakona o porezu na dobit („Službene novine FBiH“ broj: 15/16)  porez po odbitku na prihod ostvaren temeljem kamate plaća se po stopi 10%.
Obzirom da je stopa poreza utvrđena ugovorom maksimalno 15%, stopa propisana zakonom će biti u okviru dogovorene ugovorom pa će isplatitelj pri isplati prihoda temeljem kamate primijeniti stopu od 10%.

Oslobađanje od plaćanja akontacije poreza na dobit i potvrda o izmirenim obvezama: Prilikom zahtjeva za davanje odobrenja o izmirenim obvezama porezna uprava daje potvrdu prema kojoj nisu izmirene obveze temeljem akontacije poreza na dobit i za one obveznike koji su koristili subvencije doprinosa i koji su oslobođeni plaćanja akontacije. Je li ovakav pristup PU predstavlja zakonito postupanje?
Mjesečni iznos akontacija poreza na dobit utvrđuje se u Prijavi poreza na dobit i tako utvrđena visina akontacije poreza važi sve do podnošenja nove Prijave poreza na dobit (čl. 79. Zakona o porezu na dobit). Iznos akontacije poreza na dobit utvrđen na ovaj način se plaća do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.
Znači, mjesečni iznos akontacije poreza na dobit utvrđuje se za cijelu tekuću godinu i plaća se sve dok se u godišnjoj prijavi ne utvrdi iznos nove akontacije.
Odredbom članka 7.  Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica („Službene novine FBiH”, broj 28/20) je, kao jedna od mjera Vlade, regulirano ukidanje obveze plaćanja akontacije poreza na dobit na način:
„Ukida se obveza plaćanja akontacije poreza na dobit za poslovne subjekte koji koriste subvencije iz članka 4. ovoga Zakona“.
Prema navedenoj odredbi  svi poslovni subjekti koji koriste subvencije doprinosa za obvezna osiguranja iz propisa o doprinosima oslobođeni su plaćanja akontacije poreza na dobit za 2020. godinu. Odredbom članka 7. Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica suspendirana je odredba članka 79. Zakona o porezu na dobit, a prema kojoj je utvrđena obveza plaćanja akontacije  poreza na dobit.
U odredbi članka 3. stavak 2. Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica je navedeno:
 „Ukoliko su drugi zakoni u mjerodavnosti Federacije u suprotnosti s ovim zakonom, primjenjivat će se ovaj Zakon“.
Rukovodeći se navedenim smatramo da je neutemeljeno postupanje porezne uprave da uskrati izdavanje potvrde o izmirenim obvezama u slučaju ako obveznik, koji koristi subvencije doprinosa, nije platio akontaciju poreza na dobit.

Oslobađanje od plaćanja akontacije poreza na dobit i potvrda o izmirenim obvezama: Prilikom zahtjeva za davanje odobrenja o izmirenim obvezama porezna uprava daje potvrdu prema kojoj nisu izmirene obveze temeljem akontacije poreza na dobit i za one obveznike koji su koristili subvencije doprinosa i koji su oslobođeni plaćanja akontacije. Je li ovakav pristup PU predstavlja zakonito postupanje?
Mjesečni iznos akontacija poreza na dobit utvrđuje se u Prijavi poreza na dobit i tako utvrđena visina akontacije poreza važi sve do podnošenja nove Prijave poreza na dobit (čl. 79. Zakona o porezu na dobit). Iznos akontacije poreza na dobit utvrđen na ovaj način se plaća do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.
Znači, mjesečni iznos akontacije poreza na dobit utvrđuje se za cijelu tekuću godinu i plaća se sve dok se u godišnjoj prijavi ne utvrdi iznos nove akontacije.
Odredbom članka 7.  Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica („Službene novine FBiH”, broj 28/20) je, kao jedna od mjera Vlade, regulirano ukidanje obveze plaćanja akontacije poreza na dobit na način:
„Ukida se obveza plaćanja akontacije poreza na dobit za poslovne subjekte koji koriste subvencije iz članka 4. ovoga Zakona“.
Prema navedenoj odredbi  svi poslovni subjekti koji koriste subvencije doprinosa za obvezna osiguranja iz propisa o doprinosima oslobođeni su plaćanja akontacije poreza na dobit za 2020. godinu. Odredbom članka 7. Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica suspendirana je odredba članka 79. Zakona o porezu na dobit, a prema kojoj je utvrđena obveza plaćanja akontacije  poreza na dobit.
U odredbi članka 3. stavak 2. Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica je navedeno:
 „Ukoliko su drugi zakoni u mjerodavnosti Federacije u suprotnosti s ovim zakonom, primjenjivat će se ovaj Zakon“.
Rukovodeći se navedenim smatramo da je neutemeljeno postupanje porezne uprave da uskrati izdavanje potvrde o izmirenim obvezama u slučaju ako obveznik, koji koristi subvencije doprinosa, nije platio akontaciju poreza na dobit.

Može li pravna osoba koja ispunjava uvjet po članku 4. tzv. Korona zakona sa smanjenim prometom većim od 20%, koristiti samo subvenciju koja se odnosi na neplaćanje akontacije poreza na dobit? Ili samo subvencije doprinosa? Ili mora podnositi zahtjev za obadvoje?
Uvjeti za korištenje subvencije doprinosa za obveznike pravne i fizičke osobe regulirani su odredbom članka 4. Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica („Službene novine FBiH“ br. 28/20) na način:
-    da u mjesecu za koji se vrši obračun plaće imaju pad ostvarenog prometa 20% i više u odnosu na ostvareni promet u istom mjesecu 2019. godine,
-    da su izmirene obveze za doprinose i porez na dohodak uz isplaćene plaće zaključno sa veljačom 2020. godine,
-    da su dostavili Poreznoj upravi zahtjev za subvencioniranje i porezne prijave iz propisa o doprinosima i propisa o porezu na dohodak.
Ispunjenjem navedenih uvjeta obveznik je stekao pravo na subvenciju doprinosa u iznosu kao je to regulirano člankom 4. Zakona.
Ukidanje obveze plaćanja akontacije poreza na dobit regulirano je odredbom članka 7. zakona na sljedeći način:
„Ukida se obveza plaćanja akontacije poreza na dobit za poslovne subjekte koji koriste subvencije iz članka 4. ovoga Zakona“.
Ukidanje obveze plaćanja poreza na dobit vezano je za obveznike koji koriste subvencije doprinosa, pa je u tom smislu korištenje ove dvije mjere povezano.
Način i vrijeme korištenja je različito.
Korištenje subvencije doprinosa je propisano za razdoblje od obračuna i isplate bruto plaće za travanj 2020. godine i svaki naredni mjesec, uključujući i obračun i isplatu plaća i za mjesec nakon prestanka stanja nepogode, uz obvezu podnošenja zahtjeva.
Ukidanje obveze plaćanja akontacije poreza na dobit vrijedi za obračunsko razdoblje 2020. godine, odnosno za cijelu 2020. godinu, a za korištenje ove mjere nije potrebno podnositi poseban zahtjev.

Od nerezidenta iz Rumunjske smo dobili račun za konzultantske usluge izvršene na teritoriji Rumunjske (ispitivanje cijene dionica tamošnje tvrtke). Jesmo li dužni obračunati porez po odbitku ili ne i kako postupiti s obzirom da je usluga izvršena izvan BIH?
Sukladno odredbama članak 38. Zakona o porezu na dobit:
„Porez po odbitku obračunava se na prihod koji je ostvario nerezident obavljanjem povremene djelatnosti na teritoriji Federacije...“.
Odredbama članka 62. Pravilnika  dano je detaljnije  obrazloženje ovog pitanja i to na način:
„Kada se plaćanje vrši prema nerezidentu za usluge instalacije ili postavke opreme, usluge tehničke podrške, obuke, savjetovanja ili druge slične usluge, porez po odbitku će se obračunati i obustaviti ukoliko je usluga izvršena na teritoriju Bosne i Hercegovine“.
Ravnajući se navedenim odredbama propisa smatramo da u ovom slučaju konzultantske usluge ne podliježu obvezi obračuna poreza po odbitku.
Ukoliko se usluga pruža elektroničkim putem, a izvan teritorija Bosne i Hercegovine (internet, e-mail, telefon i sl.) bez fizičke prisutnosti osobe u Bosni i Hercegovini, smatra se da je usluga izvršena izvan teritorija Bosne i Hercegovine i porez po odbitku se ne obračunava.

U prilogu Vam dostavljam račune 40 i 41 koje nam je ispostavila tvrtka „X“ iz Zagreba.
Naime navedena tvrtka je održala predavanje za djelatnike našeg društva u dva navrata po dva dana.
Navedeno predavanje je održano u Sarajevu. Honorar je iznosio 2400 EUR, te ostali troškovi smještaj, prijevoz i sl. 346,78 EUR na oba računa.
Možete li mi reći trebamo li na navedene usluge platiti porez po odbitku (s obzirom da je tvrtka iz R Hrvatske), i jesu li one tretirane Člankom 38. Zakona o porezu na dobit (obrazovne usluge), te ukoliko se treba obračunati porez po odbitku na usluge navedene u računu, treba li ih prijaviti na obrascu POD 818.
Navedene usluge  se mogu klasificirati kao usluge obuke ili savjetovanja, na  koje se obračunava porez po odbitku sukladno odredbama članka 38. Zakona o porezu na dobit u FBiH po stopi od 10%.    
Međutim, moguće je primijeniti i nižu stopu oporezivanja ili primijeniti oslobađanje od obračuna poreza po odbitku u slučaju ako je međunarodnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja tako regulirano.
U konkretnom slučaju RH i BiH imaju zaključen i ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, prema kojemu, a sukladno čl.7. ugovora, dobit od povremenog obavljanja ove vrste usluge se oporezuje prema mjestu gdje pružatelj usluge ima sjedište, odnosno RH, a što u ovom slučaju znači da je ovako isplaćeni prihod oslobođen od plaćanja poreza po odbitku.
U takvom slučaju obveznik -  isplatitelj je dužan, uz izjavu  u svrhu oslobađanju od plaćanja poreza po odbitku na izvoru-  obrazac 820, priložiti mjerodavnoj organizacijskoj jedinici Porezne uprave Potvrdu o rezidentnosti primatelja prihoda koju je izdalo mjerodavno tijelo države primatelja, ne stariju od godine dana, i Izjavu nerezidenta da je on primatelj prihoda i stvarni vlasnik, odnosno korisnik toga prihoda.

Predsjednik udruge pripremio je priručnik koji ima namjeru i nekome prodati, školama ili pojedincima. Podliježe li ovakav prihod fiskalizaciji i obvezi da se na kraju godine plati porez na obrascu PP-804. Je li potrebno mijenjati statut udruge i je li potrebna još dodatna registracija u poreznoj osim ove da se mora prihod evidentirati u fiskalnoj kasi. Udruga bi platila troškove izdavanja ovog priručnika. Smatra li se ovaj budući prihod distribucijom materijala kupcima ili je ovo klasična tržišna djelatnost (prodaja priručnika)? Dakle, ovdje se radi o tome da predsjednik i potpredsjednik žele, na neki način, sebi ostvariti neki prihod. Ne baš sav prihod ali neki postotak.

Iz upita nije jasno radi li se o tome da je udruga izdavač knjige ili je to fizička osoba (predsjednik udruge)?
Ako se udruga pojavljuje u ulozi izdavača knjige i prodavatelja iste onda se u slučaju prodaje iste radi o prometu koji podliježe obvezi fiskalizacije, odnosno takav promet nije oslobođen evidentiranja putem fiskalnog uređaja.
Obrazac PP-804 predstavlja Prijavu poreza na dobit  za djelomično izuzete osobe, odnosno osobe koje se bave neprofitnom djelatnošću ali dio prihoda ostvaruju i od obavljanja komercijalne (oporezive) djelatnosti, što u ovom slučaju čini prihod od prodaje knjige.
Smatramo da je potrebno u statutu regulirati pitanje obavljanja komercijalne djelatnosti udruge, pa ako to nije regulirano postojećim statutom udruge bilo bi potrebno izvršiti izmjene i dopune statuta.
Troškovi tiskanja i distribucije knjige bit će porezno priznati rashod koji treba sučeliti s prihodom od prodaje knjiga kako bi se utvrdila osnovica za obračun poreza na dobit.
Što se tiče naknade za autora istu bi trebalo dogovoriti kroz ugovor o autorskom djelu, a trošak po ovoj osnovi bi, također, bio uključen u porezno priznate rashode.

Društvo sa ograničenom odgovornošću, registrirano za izdavanje nekretnina, je prodalo zgrade po osnovi kojih je ostvarivalo prihode od najma. 100 % vlasnik- pravna osoba,  iz inozemstva se bavi mišlju da prestane raditi u FBiH. Koja je procedura zatvaranja tvrtke i koji je porezni tretman isplate kapitala i akumulirane dobiti vlasniku u inozemstvo? Je li to oporezivo i u kojem postotku?

Sukladno odredbi članka 38. Zakona o porezu na dobit („Službene novine FBiH“ broj: 15/16)    predmetom oporezivanja porezom po odbitku je i prihod koji ostvari ne rezident temeljem isplate dividende, odnosno raspodjele iz dobiti.
Porez po odbitku na dividende  isplaćene nerezidentu – pravnoj osobi plaća se po stopi 5%. Stopa poreza po odbitku može biti i niža u slučaju primjene Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
U upitu nije navedeno sjedište nerezidentne pravne osobe, kojoj se isplaćuje dividenda, pa ne možemo dati konkretan odgovor u smislu primjenjuje li se u ovom slučaju niža stopa od zakonom propisane. Isti je porezni tretman akumulirane dobiti koja se planira isplatiti.
Obzirom da se radi o društvu koje planira prestati s radom potrebno je pokrenuti procedure likvidacije sukladno Zakonu o likvidacijskom postupku i zakonu o gospodarskim društvima u FBiH.
Pravna osoba, koja je pokrenula postupak likvidacije, je dužna, sukladno odredbama članka 29. i 30. Zakona o porezu na dobit,  utvrditi dobit poreznog obveznika u postupku likvidacije od dana donošenja rješenja o otvaranju likvidacijskog postupka do dana pravomoćnosti rješenja o okončanju likvidacijskog postupka.

Tijekom 2018. i 2019. godine društvo s ograničenom odgovornošću je gradilo poslovni objekt koji je na tehničkom prijemu 15. 1. 2020. zadovoljio sve potrebne uvjete i dobio uporabnu dozvolu. Međutim, svi izvođači radova nisu ispostavili svoje račune i konačne situacije do tog datuma te su neki računi ispostavljeni čak u lipnju 2020. Objekt je iznajmljen od sredine siječnja i redovito su ispostavljani mjesečni računi za najam. Kada staviti ovaj objekt u uporabu? Ako ga stavimo u uporabu od 16. 1., nedostaje nam vrijednost radova po računima ispostavljenim iza tog datuma, a ako ga stavimo u uporabu nakon što su svi računi ispostavljeni, kako smo iznajmljivali objekt koji nismo stavili u uporabu? Molim Vas Vaše mišljene vezano za ovu situaciju i prijedlog što bi bilo najbolje učiniti?

Iz opisa situacije moglo bi se zaključiti da je objekt stavljen u uporabu u siječnju što potvrđuje i činjenica da se od tog datuma isti iznajmljuje.
Za svrhu utvrđivanja konačne vrijednosti objekta trebate uključiti sve troškove koji su nastali u svrhu izgradnje i pripreme za uporabu.
Činjenica da su neki izvođači kasnili s ispostavljanjem konačnog računa ne mijenja rok stavljanja objekta u uporabu niti to znači da naknadno primljene račune nećete uključiti u vrijednost objekta.

Društvo posluje oko 20 god i vlasnik nikada nije podizao dobit koja se skupila oko 30.000,00 KM. Može li se dio dobiti prenijeti na obvezu (odlukom) prema vlasniku i odmah (odlukom) prenijeti na otpis obveza (oko 10.000,00)?
U nadležnosti je vlasnika da procjenjuje i ocjenjuje što učiniti s akumuliranom ili tekućom dobiti nakon oporezivanja, imajući u vidu pozitivno zakonodavstvo BiH/FBiH. Kada se dobit jednom rasporedi za isplatu vlasniku, istu bi trebalo proknjižiti na obvezu za isplatu. Određena obveza može se otpisati, izjavom ili odlukom od strane vjerovnika (konkretno vlasnika) ili dužnika (u situacijama zastare), kada se otpis obveza priznaje kao prihod. Ova situacija je specifična s obzirom da je obveza izvorno generirana iz dobiti (kapitala). Ipak, propisi ne priječe da se i obveza za isplatu dobiti ne može otpisati odlukom nadležnog tijela odnosno vlasnika.

Isplate iz dobiti u smislu članka 55. Zakona uključuju raspodjelu po osnovu prava vlasništva na ime dobiti tog poreznog obveznika, neovisno u kojem obliku se ta raspodjela izvršila, novčanom ili nenovčanom, prema vlasnicima kapitala. Ukoliko porezni obveznik vrši isplatu iz dobiti na dan isplate, a u skladu s člankom 55. stavak (1) Zakona u svojoj evidenciji treba posjedovati sljedeće dokaze:
a)    potvrdu ili uvjerenje Porezne uprave o stanju neizmirenih obveza po osnovu poreza ili doprinosa; i
b)    izjavu poreznog obveznika pod materijalnom i kaznenom odgovornosti da su dospjele obveze prema zaposlenim uredno izmirene.
Dakle, propisi sugeriraju da se ovi dokazi moraju osigurati u trenutku isplate dobiti.

Obveza sastavljanja i prezentiranja konsolidiranih financijskih izvještaja proizlazi prvenstveno iz MSFI/MRS, a regulira je i Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH (Sl. novine FBiH 83/09). Za svrhe pripreme i podnošenja konsolidiranih financijskih izvještaja donijet je i Pravilnik o konsolidiranim financijskim izvještajima („Sl. novine FBiH br:23/11).
Prema informacijama koje ste dostavili društvo „X“ ima obvezu sastaviti i prezentirati konsolidirane financijske izvještaje.

Nakon stjecanja udjela, tvrtka „X“ u svojoj bilanci treba imati iskazano ulaganje (kao financijsku imovinu) u tvrtki „Y“. Tijekom godine „X“ i „Y“ obavljaju knjiženja nastalih poslovnih događaja vezanih za najam (i svih drugih poslovnih događaja) kao da se ne radi o povezanim osobama.
Nakon utvrđivanja financijskog rezultata za poslovnu godinu, tvrtka „Y“ treba donijeti odluku o rasporedu dobiti, na temelju koje se zatvara konto „dobiti tekuće financijske godine“ (dugovno knjiženje), a potražuju konta kapitala (npr. rezerve, zadržana dobit, …) i eventualno obveza za dividende / udjele u dobiti (ako je dio dobiti raspoređen u tu svrhu).
Ako u odluci o rasporedu dobiti tvrtke „Y“ za određenu godinu nije navedeno da se dio dobiti raspoređuje za dividende / udjele u dobiti (već samo u određene oblike kapitala), u tvrtki „X“ neće biti nikakvih knjiženja po toj osnovi.

Na kojoj poziciji porezne bilance iskazati 100% nepriznatog troska reprezentacije po osnovi poklona u pojedinačnoj vrijednosti većoj od 20 KM? Iako je pravilnikom predviđen ovaj trošak kao nepriznat, a zakonom nije (već je rečeno samo da se od reprezentacije priznaje 30% troška, a 70% se ne priznaje), u samoj poreznoj bilanci nema pozicije za vrstu porezno nepriznatog troska. Molimo vaš komentar: Jesu li Zakon i Pravilnik o porezu dobit FBiH po ovom pitanju u suglasnosti?
U članku 12. stavak (1) Zakona o porezu na dobit navodi se da se „rashodi po osnovi reprezentacije, a koja je nastala obavljanjem poslovne djelatnosti, priznaju kao porezno priznat rashod u iznosu 30% rashoda reprezentacije“, U stavku (2) istog članka „pojašnjava se“ da se pod „porezno priznatom reprezentacijom podrazumijevaju rashodi nastali uslijed ugošćavanja poslovnih partnera, a koji su povezani s obavljanjem djelatnosti ili uspostavom poslovne suradnje“. U članku 31. stavak (1) Pravilnika o porezu na dobit, kao primjeri „poslovnih“ troškova reprezentacije navode se „troškovi smještaja, hrane i pića, sporta, rekreacije i razonode, zakupa automobila, i sl., koji nastaju isključivo kod ugošćavanja poslovnih partnera“.
Prema stajalištu FMF-a, navedenom u stavku (2) članka 19. Pravilnika, „pokloni u pojedinačnoj vrijednosti većoj od 20,00 KM“ ne ispunjavaju uvjete navedene u članku 12. Zakona o porezu na dobit, te se (u poreznom smislu) ne smatraju troškovima reprezentacije. Stoga se ne trebaju iskazati kao uvećanje porezne osnovice na rednom broju 21. niti na rednom broju 24. porezne bilance.
Prema tome, bez obzira kako ih evidentirali u računovodstvu, „pokloni u pojedinačnoj vrijednosti većoj od 20,00 KM“ imaju porezni tretman rashoda „koji se ne mogu povezati s ostvarenom dobiti“, pa se uvećanje porezne osnovice može izvršiti na rednom broju 12. porezne bilance.

Može prema MRS-u 19, t. 17. Međutim, takve isplate se u smislu poreza i doprinosa tretiraju kao plaća a ne prema pravilima Zakon o prorezu na dobit. Prema tome, smisao takvih isplata sa stanovišta poslodavca može biti upitan.
To potvrđuje i odredba u MRS-u 19 (točka 21) koja glasi: „Obveza u okviru planova sudjelovanja u dobiti i bonusa proizlazi iz usluga koje pružaju zaposleni, a ne iz transakcija s vlasnicima subjekta. Stoga subjekt ne priznaje trošak plana sudjelovanja u dobiti i bonusa kao raspodjelu dobiti, već kao rashod“.

Kada sam osnivao poduzeće u kapital sam unio kamion. Nedavno sam prodao taj kamion, je li mi se smanjio kapital, budući da kamiona više nema?
Kapital se nije smanjio kad je prodan kamion koji je unesen kao kapital jer se nakon unosa stvari i novca u kapital izravna veza stvari s kapitalom gubi. Kapital je priznat u novčanom iznosu a ne po strukturi unosa i nema izravne veze što je kasnije bilo sa stvarima koje su u njega unesene.
Objašnjenje:
Prilikom osnivanja poduzeća poduzetnik može kao kapital unijeti novac, stvari i prava. U aktivi bilance tada se nalaze novac, stvari i prava kao imovina a na strani pasive nalazi se kapital izražen u novčanim jedinicama što predstavlja izvor te imovine.
Nakon toga, tijekom poslovnih ciklusa oblici imovine se mijenjaju ali to ne utječe na visinu kapitala. Nakon obračuna amortizacije kamiona, njegova knjigovodstvena vrijednost se smanjuje i prelazi u novčani oblik. Kad bi kamion bio potpuno amortiziran, njegova knjigovodstvena vrijednost bila bi nula unatoč njegovoj fizičkoj prisutnosti. Ako se novac od amortizacije ne bi potrošio, na računu bi bilo novca koliko je na početku vrijedio kamion. Prema tome, to ne bi utjecalo na promjene u kapitalu.
Ako se izuzmu moguća dodatna ulaganja u kapital od strane vlasnika, kapital se povećava ostvarivanjem dobitaka ili smanjuje ostvarivanjem gubitaka iz poslovanja.
Prema tome, kapital se nakon prodaje kamiona može smanjiti ili povećati ovisno o tome je li prodan po većoj ili manjoj vrijednosti od knjigovodstvene vrijednosti. Ako je kamion prodan po vrijednosti koja je veća od knjigovodstvene vrijednosti, kapital će se po osnovi te transakcije povećati na stavci „dobitak tekuće godine“ dok se upisani kapital neće mijenjati. Ako je kamion prodan po vrijednosti koja je manja od knjigovodstvene vrijednosti, kapital će se po osnovi te transakcije smanjiti priznavanjem stavke „gubitak tekuće godine“ dok se upisani kapital neće mijenjati.  

Tvrtka iz RH je održala predavanje za djelatnike društva u FBiH, dva seminara sa svrhom edukacije zaposlenika za poslove strategije i taktike pregovaranja i prodaje. Za usluge održavanja predavanja ispostavljen je račun u ukupnom iznosu od 3.000,00 EUR. Možete li nam obrazložiti, trebamo li na navedene usluge platiti porez po odbitku (s obzirom da je tvrtka iz R Hrvatske),  i jesu li one tretirane člankom 38. Zakona o porezu na dobit (obrazovne usluge), te ukoliko se treba obračunati porez po odbitku na usluge navedene u računu, treba li ih prijaviti na obrascu POD 818?
Navedene usluge  se mogu klasificirati kao usluge obuke ili savjetovanja, na  koje se obračunava porez po odbitku sukladno odredbama članka 38. Zakona o porezu na dobit u FBiH po stopi od 10%.    
Međutim, moguće je primijeniti i nižu stopu oporezivanja ili primijeniti oslobađanje od obračuna poreza po odbitku u slučaju ako je međunarodnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja tako regulirano.
U konkretnom slučaju RH i BiH imaju zaključen i ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, prema kojemu, a sukladno čl. 7. ugovora, dobit od povremenog obavljanja ove vrste usluge se oporezuje prema mjestu gdje pružatelj usluge ima sjedište, odnosno RH, a što u ovom slučaju znači da je ovako isplaćeni prihod oslobođen od plaćanja poreza po odbitku.
U takvom slučaju obveznik - isplatitelj je dužan, uz izjavu u svrhu oslobađanja od plaćanja poreza po odbitku na izvoru -  obrazac 820, priložiti mjerodavnoj organizacijskoj jedinici Porezne uprave Potvrdu o rezidentnosti primatelja prihoda koju je izdalo mjerodavno tijelo države primatelja, ne stariju od godine dana, i Izjavu nerezidenta da je on primatelj prihoda i stvarni vlasnik, odnosno korisnik toga prihoda.

Porezni status isplate dividende od strane nerezidenta društvu u FBiH je reguliran poreznim propisima zemlje u kojoj se nalazi sjedište isplatitelja dividende. Zakonom o porezu na dobit u FBiH je regulirano institut poreznog kredita za porez koji rezident plati u inozemstvu.
Sukladno odredbi članka 51. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit (Službene novine Federacije BiH, broj 88/16):
„Porez na dobit koji je plaćen izvan teritorija Federacije, kao i porez po odbitku koji je odbijen i plaćen izvan teritorija Bosne i Hercegovine, u valuti države u kojoj je plaćen, priznaje se obvezniku u Federaciji kao umanjenje obveze poreza na dobit u Federaciji prema srednjem tečaju Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan priznavanja tog poreznog kredita, prema uvjetima propisanim Zakonom i ovim Pravilnikom“.
Ako je odlukom o rasporedu dobiti tvrtke „Y“ predviđeno da se dio dobiti raspoređuje za dividende / udjele u dobiti, u tvrtki „X“ se knjiži „potraživanje za dividende“ (konto 230) i „prihod od dividendi“ (660) i ako dividenda / udjel u dobiti nije odmah isplaćena (jer se prihod od dividende / udjela u dobiti treba priznati kad je stečeno pravo na njega). Kad dividendu naplati tvrtka „X“ zatvara potraživanje (protustavka je novčani konto).
U društvu „Y“ će se obaviti knjiženja rasporeda dobiti opisana u odgovoru na pitanje 1.

Računovodstveni tretman imovine (nekretnina) reguliran je odredbama MRS-a 40 – Investicijske nekretnine (za subjekte koji primjenjuju „integralne“ MSFI), odnosno odredbama Odjeljka 16. – Ulaganja u nekretnine MSFI-ija za MSS (za subjekte koji primjenjuju MSFI za MSS). MRS 40 se ne primjenjuje ako je nekretnina dana u najam drugom subjektu prema ugovoru o financijskom najmu.
Ako tvrtka „X“ za mjerenje investicijske nekretnine nakon početnog priznanja primjenjuje model troška nabave treba obračunavati amortizaciju na tu nekretninu. Ako, pak, za mjerenje investicijske nekretnine nakon početnog priznanja primjenjuje model fer vrijednosti ne obračunava amortizaciju.
Prema članku 19. stavak (3) Zakona o porezu na dobit u FBiH „Rashodi amortizacije se priznaju u porezne svrhe samo kada je vlastita dugotrajna imovina u upotrebi, kojom porezni obveznik obavlja djelatnost“ (bez obzira gdje se imovina nalazi).

Klijentu je prilikom isporuke obračunato 10% poreza po odbitku. Možete li za našeg klijenta zatražiti povrat uplaćenog poreza? Kakva je procedura i trebate li što od naše strane? Koji su okvirni rokovi povrata?
Potvrda koju ste dostavili u privitku je potvrda koja se izdaje u svrhu izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, koju je izdala PU RS .
Ista će poslužiti društvu iz HR za korištenje poreznog kredita, odnosno da temeljem ove potvrde umanji iznos poreza koji treba platiti u HR.
Naime, društvo iz HR će u prihode društva uključiti i prihod ostvaren u BiH pa će u svrhu izbjegavanja dvostrukog oporezivanja umanjiti obračunani porez za iznos poreza koji je već platio u BiH.
Znači, nema povrata poreza na način da se plaćeni porez u BiH vraća ne rezidentu već se isti, sukladno međunarodnim ugovorima i lokalnim propisima, priznaju u zemlji ne rezidenta.
Ovo je jedan institut koji je uključen u sve porezne zakone pa pretpostavljam da vrijedi i u HR.

Porezna uprava Federacije BiH je objavila javni poziv obveznicima prema kojemu je rok za podnošenje Prijava poreza na dobit za pravne osobe pomjeren do 30. 04. 2020. godine. Je li produljenje roka za dostavu prijava znači da će se obveza poreza na dobit za 2019. plaćati do 20. 05. 2020?
Rok plaćanja poreza na dobit je reguliran odredbom članka 52. stavak 1. Zakona o porezu na dobit na način:
„(1) Porezni obveznik tijekom godine vrši plaćanje predujma poreza na dobit u jednakim mjesečnim iznosima“.
Ravnajući se navedenom odredbom obveznik je trebao tijekom 2019, a najkasnije do 31. 01. 2020. izvršiti uplatu poreza na dobit za 2020. godinu u iznosu koliko je dobit obveznika iznosila za 2018. godinu.
U članku 53. st.2 i 3. Zakona o porezu na dobit je navedeno:
„(2) Ako je porez koji je utvrđen i iskazan u prijavi poreza na dobit veći od iznosa ranije uplaćenih predujmova poreza na dobit, obveznik je tu razliku dužan uplatiti najkasnije 20 radnih dana nakon dana podnošenja porezne prijave.
(3) Ako je porez koji je utvrđen i iskazan u prijavi poreza na dobit manji od iznosa ranije uplaćenih mjesečnih predujmova poreza na dobit ili pretplata poreza na dobit iz ranijih razdoblja, više plaćeni porez će se, sukladno zahtjevu obveznika, vratiti u roku 20 radnih dana od dana podnošenja zahtjeva za povrat ili uračunati u predujmove poreza na dobit za naredno razdoblje ukoliko obveznik nema neizmirenih obveza po osnovi drugih poreza“.
Obzirom da je u ovom slučaju porez koji je utvrđen i iskazan u prijavi poreza na dobit veći od iznosa ranije uplaćenih predujmova poreza na dobit, obveznik je tu razliku dužan uplatiti najkasnije 20 radnih dana nakon dana podnošenja porezne prijave, odnosno do 20. 05. 2020.

Ako je poslodavac podnio Prijavu poreza na dobit za 2019. godinu, a nije koristio poticaj, isti ne može koristiti olakšicu od 01. 01. 2020. godine nadalje, jer je novozaposleni bio u radnom odnosu kod njega 17 dana od 15. 12. - 31. 12. 2019. godine.

Može i mora ako želi koristiti ovaj poticaj. Dakle, obveznik je dužan podnijeti Prijavu porezne olakšice po osnovi novog zapošljavanja - Obrazac PP-812 za godinu u kojoj se umanjuje porezna osnovica.

Hoće. Zakon o porezu na dobit ne određuje je li Ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, za što je nadležan Zakon o radu („Sl. novine FBiH”, broj 26/16). Stoga je, za ostvarivanje ove olakšice, jedino važno ima li zaposlenik kontinuitet ili ne.

Može. Članak 93. stavak 7. Pravilnika kaže: „Početak korištenja porezne olakšice mora formalno i pravno odgovarati razdoblju početka rada novoprimljenih zaposlenih prema JS registracije kontrole i naplate doprinosa”.

Ako je novozaposleni djelatnik ostvario kontinuitet od 12 mjeseci poticaj se koristiti sve dok isti radi kod poreznog obveznika ili dok se ne izmjeni Zakon.

Obveznik može koristiti i posljednja tri mjeseca u poticaj. Naime, zakon je propisao minimalni broj mjeseci i nakon prve godine ne treba uvjet da mora proći novih 12 mjeseci.

a)    01. 01. godine prijave za poticaj   
b)    Danom predaje prijave 
c)    Krajnjeg roka za predaju prijave
Zatezne kamate se obračunavaju od dana predaje prijave. Ovdje treba voditi računa da se zatezne kamate sukladno članku 6. Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica ne obračunavaju za razdoblje od 16. 03. - 30. 07. 2020. godine, odnosno 137 dana.
Porezna uprava FBiH je izvršila 359 inspekcijskih nadzora u kojima su utvrđivane dodatne obveze nakon navedenog razdoblja i na dan 31. 12. 2020. godine imala neobračunatih i nenaplaćenih zateznih kamata u iznosu od 1.486.631,38 KM.

S obzirom da je uvjet da bi se olakšica mogla koristiti taj da ugovor o radu mora trajati najmanje 12 mjeseci u kontinuitetu, s punim radnim vremenom, zanima nas je li moguće kao olakšicu koristiti novozaposlene maloljetne radnike čije je puno radno vrijeme 35 sati tjedno (u skladu sa stavkom 3. članka 36. Zakona o radu FBiH).
Sukladno odredbi članka 37. Zakona o porezu na dobit („Službene novine FBiH“ broj:15/16):
„porezni obveznik ima pravo na porezno priznati rashod u visini dvostrukog iznosa bruto-plaće isplaćene novoprimljenim zaposlenicima ukoliko ispunjava“ zakonom propisane  uvjete.
Jedan od uvjeta jeste da  trajanje ugovora o radu mora biti najmanje na razdoblje 12 mjeseci s punim radnim vremenom .
Odredbom članka  36. točka 3. Zakona o radu (Službene novine Federacije BiH, broj 26/16“) regulirano je da:
„Puno radno vrijeme za malodobne radnike ne smije biti dulje od 35 sati tjedno“.
Kako vidimo iz navedene odredbe Zakon je ograničio puno radno vrijeme maloljetne osobe na maksimalno 35 sati.
Prema tome, ako maloljetna osoba ispunjava zakonom propisane uvjete, smatramo da možete koristiti porezni poticaj temeljem novozaposlenih djelatnika.

Dobili smo račun (u prilogu) od društva X d.o.o. iz Splita za konzultantske usluge, koje su obavljene putem telefona i nastale su prilikom implementacije novog programa. Molim Vas da mi odgovorite, trebamo li platiti porez po odbitku prilikom plaćanja  navedenog računa, trebamo li obračunati ulazni i izlazni PDV na navedeni račun. U privitku dostavljamo račun koji je izdao nerezident?
Iz opisa transakcije i opisa svrhe usluge navedene na računu može se zaključiti da se radi o uslugama tehničke podrške, koje su pružene putem telefona, odnosno bez fizičke nazočnosti pružatelja usluge na teritoriju BiH.
Sukladno odredbi članka 62. stavak 3. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj: 88/16 , 94/19):
„(3) Ukoliko se usluga iz stavka (1) ovoga članka pruža elektroničkim putem, a izvan teritorija Bosne i Hercegovine (internet, e-mail, telefon i sl.) bez fizičke prisutnosti osobe u Bosni i Hercegovini, smatra se da je usluga izvršena izvan teritorija Bosne i Hercegovine i porez po odbitku se ne obračunava“.
Ravnajući se navedenim smatramo da predmetna usluga nije predmet oporezivanja u BiH.

Molim vas za informaciju o tretmanu pozajmica između nepovezanih poduzeća i to po starom i novom zakonu poreza na dobit? Imamo inspekciju koja želi obračunati kamatu za pozajmicu koju smo dali nepovezanom poduzeću u 2014. godini a koja je izmirena 2015. godine.
Sukladno odredbi članka 558. Zakona o obveznim odnosima „Sl. list SFRJ", br. 29/1978, 39/1985, 45/1989 - odluka USJ i 57/1989, „Sl. list RBiH", br. 2/1992, 13/1993 i 13/1994 i „Sl. novine FBiH", br. 29/2003 i 42/2011):
1.    zajmoprimac se može obvezati da uz glavnicu duguje i kamatu
2.    u ugovorima u gospodarstvu zajmoprimac duguje kamatu i ako nije ugovorena.
Ravnajući se navedenim odredbama zakona mogli bi zaključiti da obveza ugovaranja kamate na zajam postoji samo u slučaju ako se radi o ugovorima u gospodrastvu.
Odredbom članka 25., stavak 2. ZOO ugovori u gospodarstvu su regulirani na sljedeći način:
„2) Ugovori u gospodarstvu su, u smislu ovog zakona, ugovori koje poduzeća i druge pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i imatelji radnji i drugi pojedinci, koji u vidu registriranog zanimanja obavljaju neku gospodarsku djelatnost, zaključuju među sobom u obavljanju djelatnosti koje sačinjavaju predmete njihovog poslovanja ili su u vezi s tim djelatnostima“.
Ključno u određivanju obveze ugovaranja kamate jeste utvrditi radi li se o ugovoru o gospodarstvu, odnosno je li ugovor zaključen u okviru njihove registrirane djelatnosti.
Po slobodnoj procjeni autora to bi značilo da je davatelj zajma registriran za financijsko poslovanje, odnosno poslove davanja zajmova.
U kontekstu zahtjeva porezne uprave da obračuna kamatu na zajam nije nam jasan motiv odnosno porezni učinak u slučaju ako se radi o zajmu između nepovezanih osoba.
Smatramo da nema pravnog temelja u Zakonu o porezu na dobit, niti novom niti starom, da se od strane porezne uprave naknadno utvrdi kamata na zajam koji je zaključen između nepovezanih pravnih osoba.

Pitanje je vezano za obrazac PP - 812. Zanima me unose li se u isti obračunane ili isplaćene bruto plaće. Naime, na više sam mjesta našla različita tumačenja vezano za navedeno, pa na kraju nisam sigurna sto je ispravno.
Porezni poticaj temeljem novozaposlenih djelatnika reguliran je člankom 37. stavak 1. zakona o porezu na dobit  na sljedeći način:
„(1) Porezni obveznik ima pravo na porezno priznati rashod u visini dvostrukog iznosa bruto-plaće isplaćene novoprimljenim zaposlenicima:“
Navedenom odredbom je jasno navedeno da se porezni rashod obveznika uvećava u visini isplaćene plaće.
U koloni 15. Obrasca-PP812-Prijava porezne olakšice po osnovi novog zapošljavanja traži se podatak o iznosu isplaćene neto plaće s porezom što sugerira da se kod korištenja poreznog poticaja novozaposlenih unose podaci o isplaćenoj plaći zaposleniku.