Pitanja i odgovori

Ukoliko pitanje koje tražite niste pronašli, pošaljite nam upit! Za slanje upita trebate biti prijavljeni !

Prijavi se

Koja prava može ostvariti radnik nakon povrede na radu zbog koje radnik nije mogao obavljati poslove jer se nalazio na bolovanju?

Prvo treba podsjetiti na odredbu članka 71. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“,br. 26/16 i 89/18), kojom je propisano da radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka, osim ako počinio teži prijestup ili težu povredu radne obveze iz ugovora o radu.
Stavkom (2) je također propisano da u gore navedenim slučajevima odnosno razlozima za bolovanje, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu koji je sklopljen na određeno radno vrijeme, osim kao u gore navedenim slučajevima.
Člankom 72. Zakona je propisano da povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati  na ostvarivanje prava radnika iz radnog odnosa.
Tako je propisano da radnik koji je bio privremeno spriječen za rad do šest mjeseci, a za kojeg nakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni liječnik utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene spriječenosti za rad.
Međutim, ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad duže od šest mjeseci  vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće poslove, poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima.
Stavkom (4) članka 72. je propisano  za slučaj da ne postoji mogućnost  raspoređivanja  na poslove ili druge odgovarajuće poslove, poslodavac može uz konsultacije s vijećem zaposlenika, tom radniku otkazati ugovor o radu.
Iz gore citiranih odredbi može se zaključiti da se samo za radnika koji je bio na bolovanju dužem od šest mjeseci  može pokrenuti  postupak otkazivanja ugovora o radu.
Također, člankom 60. Zakona o zdravstvenom osiguranju („Službene novine FBiH“, br, 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11) je propisano da ako bolovanje traje neprekidno ili u prekidima ukupno 12 mjeseci za istu bolest u tijeku dvije kalendarske godine, izabrani liječnik medicine rada-primarne zdravstvene zaštite je obvezan osiguranika uputiti nadležnom organu mirovinskog i invalidskog osiguranja koji donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga izabranog liječnika medicine rada.
Člankom 73. Zakona o radu  je propisano da ukoliko mjerodavna ustanova za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja ocijeni da kod radnika postoji promijenjena radna sposobnost odnosno da je utvrđena II. kategorija invalidnosti, tada je poslodavac obvezan u pisanoj formi ponuditi novi ugovor o radu za obavljanje poslova za koje je radnik sposoban, ako takvi poslovi postoje, odnosno uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogućnost rasporeda radnika na druge poslove.
Kada se radi o namjeri poslodavca da otkaže ugovor o radu radniku s promijenjenom radnom sposobnošću - invalidi II. kategorije  invalidnosti, namjeravani otkaz ugovora o radu može se dati  samo uz prethodnu suglasnost vijeća zaposlenika a ako nije formirano vijeće onda samo uz suglasnost sindikata.
Ukoliko sindikat ili vijeće zaposlenika uskrati traženu suglasnost, rješavanje nastalog spora povjerava se arbitraži, sukladno kolektivnom ugovoru i pravilniku o radu.
Ako je radnik nezadovoljan odlukom arbitraže, poslodavac može u roku od 15 dana  od dana dostavljanja odluke kojom je nezadovoljan, zatražiti da predmetnu suglasnost nadomjesti sudska odluka.
Ako poslodavac, uz ispunjene traženih uvjeta, ipak radniku otkaže ugovor o radu, radnik ima pravo na otpremninu u iznosu uvećanom za najmanje 50% u odnosu na otpremninu utvrđenu člankom 111. Zakona o radu, osim ako se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obveza iz ugovora o radu od strane radnika.