Pitanja i odgovori

U našoj tvrtki angažirali bi studente koji sami plaćaju studij. Znači nemaju radno iskustvo ali bi radili. Što smo mi, kao poslodavac, dužni poduzeti, kako to regulirati? Kakav ugovor moramo imati, što su naše obveze prema državi, treba li ih prijavljivati i sl. I je li isti postupak ako su angažirani u društvu s ograničenom odgovornošću ili neprofitnoj udruzi.

U upitu niste naveli kakva će priroda angažmana studenta biti pa ćemo dati obrazloženje vezano za moguće angažmane.
Za slučaj da se angažira student za potrebu obavljanja konkretnog posla- zadatka, koji ima definiran cilj i ograničen rok radilo bi se o povremenom obavljanju samostalne djelatnosti. Za svrhe ovakvog angažmana zaključio bi se ugovor o djelu. Porezni status naknade ostvarene ovakvim angažmanom je takav da bi isplatitelj imao obvezu obračunati i platiti porez na dohodak po stopi od 10% i doprinose za zdravstveno osiguranje po stopi od 4% i doprinose za MIO po stopi od 6%.
U slučaju da angažirate studenta s ciljem obavljanja obveznog praktičnog rada studenta putem  studentskih udruga tijekom jedne kalendarske godine, zaključili bi ugovor o obavljanju praktičnog rada s Udrugom studenata. Porezni status naknade isplaćene po ovom angažmanu jeste da je ista oslobođena plaćanja poreza na dohodak, do iznosa četiri prosječne mjesečne plaće uposlenih u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnoga zavoda za statistiku, a isplatitelj ima obvezu da uplati doprinose za mirovinsko invalidsko osiguranje u iznosu 3,00KM za mjesec, sukladno Odluci o visini doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima („Sl. novine FBiH“ br: 26/14)
Ako pak želite angažirati studenta kao vježbenika - radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, tada će biti relevantna odredbe članka 32. Zakona o radu („Službene novine FBiH“ br: 26/16 i 28/18)  kojom je reguliran radno pravni status vježbenika na sljedeći način:
„(1) Radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, poslodavac može zaključiti ugovor o radu s vježbenikom.
(2) Vježbenikom se smatra osoba sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom, koja prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koja je prema zakonu, obvezna položiti stručni ispit ili joj je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.
(3) Ugovor o radu s vježbenikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najdulje godinu dana, ako zakonom nije drukčije određeno“.
U ovom slučaju student ima status zaposlenika društva i temeljem toga ostvaruje sva prava koja pripadaju zaposleniku prema zakonu.
Naknade koje, u ovom slučaju, isplaćuje poslodavac imaju karakter naknada od nesamostalne djelatnosti, a čiji status je utvrđen člankom 12. Zakona o porezu na dohodak.
Isti je  postupak  i status ako su angažirani u društvu s ograničenom odgovornošću ili neprofitnoj udruzi.

Obustava uplate subvencija od Zavoda za zapošljavanje u slučaju kad su korištene subvencije doprinosa?
Na web stranici Federalnog zavoda za zapošljavanje objavljena je obavijest sljedećeg sadržaja:
„Sarajevo, 18. 5. 2020. godine - Obavještavaju se poslodavci koji s  Federalnim zavodom i kantonalnim/županijskim službama za zapošljavanje imaju zaključene ugovore o sufinanciranju zapošljavanja i samozapošljavanja - Start Up,  ukoliko ostvaruju pravo na subvencioniranje doprinosa sukladno Zakonu o ublažavanju negativnih ekonomskih  posljedica (Službene novine Federacije BiH, broj 28/20) da se za mjesece za koje ostvaruju pravo po ovom Zakonu neće vršiti isplata prema zaključenim ugovorima.
Isplata po zaključenim ugovorima će se nastaviti protekom razdoblja korištenja prava po predmetnom Zakonu, i to po isplati plaća za naredne mjesece sukladno ugovorenom ukupnom broju mjeseci sufinanciranja“.

Paušalci nemaju obvezu vođenja knjiga niti evidentiranja prometa; Na koji način će dokazati pad prometa od min. 20% u tom slučaju?
Točno je da porezni obveznici koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju u paušalnom iznosu nisu dužni voditi poslovne knjige propisane člankom 19. stavak (2) Zakona o porezu na dohodak.
Međutim, odredbom stavka 3. članak 19. je regulirano:
„(3)Porezni obveznik je dužan u knjizi prihoda i rashoda ili drugim evidencijama osigurati podatke o ostvarenom dnevnom prometu“.  
 Unatoč tome što se iznos poreza utvrđuje paušalno za svaku kategoriju obveznika i što porezni obveznici kojima je odobreno plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu, nisu obvezni voditi propisane knjige za samostalnu djelatnost oni trebaju osigurati evidenciju u kojoj evidentiraju ostvareni dnevni promet. Činjenica da ta evidencija nije zakonom propisana ne oslobađa obveze paušalce da vode evidenciju o ostvarenom prometu u slobodnoj formi.
U uputi za sačinjavanje i podnošenje zahtjeva za subvencioniranje doprinosa za obvezna osiguranja je navedeno da obveznici uplate doprinosa koji spadaju u kategoriju obveznika koji nisu obveznici fiskalizacije ili koji su u kategoriji paušalnih djelatnosti u obavezi su dostaviti dodatne dokumente koji dokazuju ispravnost i opravdanost podnesenog zahtjeva i prikazanih podataka.

Što je relevantan dokaz da je subjektu zabranjen rad od strane stožera civilne zaštite ili drugog ovlaštenog tijela?
Federalni štab civilne zaštite je ovlašten za donošenje naredbi, preporuka i zaključaka  vezanih za postupanje u vrijeme dok je na snazi Odluka o proglašenju stanja nesreće uzrokovano pojavom korona virusa (Covid 19) na području Federacije BiH ("Sl. glasnik FBiH", br. 21/2020).
U proteklom razdoblju donijet je čitav niz naredbi i preporuka federalnog štaba civilne zaštite, ali nije donijeta jedinstvena odluka o zabrani rada pojedinih djelatnosti već se s vremenom donosile pojedinačne odluke o zabrani rada određenih djelatnosti.
Na web stranici Federalnog štaba civilne zaštite na dan 29. 05. 2020. godine objavljen je:
PREGLED DONESENIH NAREDBI, PREPORUKA I ZAKLJUČAKA FEDERALNOG ŠTABA CIVILNE ZAŠTITE.
Svatko od zainteresiranih može provjeriti kada je donijeta odluka o zabrani rada koje od djelatnosti.

Što navesti u zahtjevu u slučaju ako je jedan dio djelatnosti društva (ugostiteljstvo) zabranjen a drugi nije?
U zahtjevu za subvencioniranje doprinosa za obvezna osiguranja obrazac – ZSD traži se podatak o razdoblju kada je  obvezniku uplate doprinosa zabranjeno obavljanje djelatnosti na temelju naredbe Federalnog štaba civilne zaštite.
U slučaju kad imamo obveznika kojemu je bio zabranjen rad za obavljanje dijela djelatnosti a istovremeno je mogao obavljati drugi dio djelatnosti ova informacije izaziva dvojbe.
U Uputi za sačinjavanje i podnošenje zahtjeva za subvencioniranje doprinosa za obvezna osiguranja je navedeno: „Svi obveznici uplate doprinosa kojima je u određenom vremenskom razdoblju bilo zabranjeno obavljanje poslovne djelatnosti u naprijed navedenim kvadratima unijet će oznaku x i razdoblje  zabrane“.
Kako vidimo u uputi PU nije naveden način postupanja obveznika kojima je dijelom zabranjen rad pa je opravdana dvojba podnositelja zahtjeva.
Uputom o načinu podnošenja poreznih prijava i zahtjeva za subvencioniranje doprinosa, također, nije obrazloženo na koji način će popuniti podatak o zabrani rada obveznik kojemu je zabranjeno obavljanje dijela djelatnosti.
Obzirom na nedostatak kompetentnog obrazloženja oko načina dostave ove vrste podataka smatramo da obveznik neće učiniti pogrešku ako navede podatak o razdoblju u kojem je imao zabranu rada, bez obzira što je mogao obavljati dio djelatnosti.

Pravilnikom o radu regulirano je da se zaposleniku na ime troškova prijevoza na posao i s posla plaća iznos naknade u visini mjesečne karte, koju odobri prijevoznik. Kako postupiti u slučaju kada je zaposlenik u jednom mjesecu koristio godišnji odmor i nije bio na poslu veći dio tog mjeseca?
Odredbom članka  14. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine je regulirano, pored ostalog, da se naknada za prijevoz s posla i na posao može regulirati i Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako je poslodavac pitanje naknade  na ime prijevoza s posla i na posao regulirao navedenim aktima onda je to obvezujuće.
Visina naknade na ime troškova prijevoza zaposlenika na posao i s posla nije utvrđena zakonom niti OKU već se ista regulira aktima društva.
Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak (čl. 14) je utvrđen neoporezivi iznos naknade troškova prijevoza na posao i s posla „u visini koštanja cijene karte gradskog, prigradskog ili međugradskog prijevoza“.
Pravilnik se ne poziva na „naknade u visini mjesečne karte“ već na iznos u cijene karte   gradskog, prigradskog ili međugradskog prijevoza.
Obzirom da se zaposleniku priznaju troškovi prijevoza na posao i s posla logično i opravdano je da se nadoknade samo oni troškovi prijevoza za dane kada je zaposlenik išao na posao.
U dane kada je zaposlenik koristio godišnji odmor nije putovao na posao pa nema temelja tražiti nadoknadu troškova koji nisu nastali.
Ako je, pak,  pravilnikom o radu regulirana obveza  plaćanja troškova prijevoza i u dane kada zaposlenik nije na poslu onda takav trošak ima karakter koristi na koju se obračunava porez na dohodak i doprinosi kao  na dohodak od nesamostalne djelatnosti ili plaću.

Na koji način možemo isplatiti naknadu članovima udruge koji svaki mjesec za potrebe udruge po par sati obavljaju administrativne poslove. Isti članovi su umirovljenici ili korisnici invalidske ili obiteljske mirovine?
U ovom slučaju se radi o povremenom angažiranju fizičkih osoba za obavljanje određenih zadataka. Naknada koja se isplaćuje u ovom slučaju ima karakter dohotka od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti.
Osnovica za obračun poreza na dohodak je razlika prihoda koji je ostvario obveznik i rashoda koji se priznaje u visini od 20% ostvarenog prihoda.  
Isplatitelj dohotka je dužan pored poreza na dohodak utvrđenog na navedeni način obračunati i doprinose za ZO po stopi od 4% i doprinose za  MIO po stopi od 6%.
Činjenica da se radi o članovima udruge koji imaju status umirovljenika nije od utjecaja na drugačije postupanje.

Društvo se bavi turističkom djelatnosti - agencija za organizaciju turističkih putovanja, pa je uslijed pandemije COVID 19 prestala s radom i nema naznaka da bi u skorije vrijeme mogla nastaviti raditi. Može li se privremeno „zamrznuti“ djelatnost i u tom vremenu osloboditi od plaćanja poreza i doprinosa na plaće i drugih fiksnih dadžbina?

Pandemija COVID 19 je utjecala na sve djelatnosti a posebno na turističku  pa je opravdano da društva traže rješenje odnosno pomoć u ovim nepredviđenim okolnostima.
Aktualni propisi u FBiH ( i BiH) ne poznaju status „privremeno zamrznute djelatnosti“, pa prema tome ne postoji pravni temelj na kojeg bi se mogli pozvati u ovom slučaju.  
U FBiH je donijet Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica (Službene novine Federacije BiH, broj 28/20) koji je regulirao i pitanje oslobađanja od plaćanja poreza i doprinosa obveznika koji su posebno pogođeni u ovoj situaciji. Također treba napomenuti da su na razini županija donijeti propisi koji kompenziraju dio štete koju su pretrpjela društva u vrijeme pandemije COVID 19.
Po pitanju oslobađanja od plaćanja poreza, doprinosa i drugih fiskalnih dadžbina relevantne su odredbe navedenih zakona.

Odredbom članka  20. Zakona o doprinosima („Službene novine Federacije BiH”, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 i 34/18) je regulirano da federalni ministar financija do 31. prosinca tekuće godine objavljuje za sljedeću kalendarsku godinu iznose osnovica za obračun doprinosa u mjesečnom iznosu, za kategoriju obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost.
U „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 95/19 od 18. 12. 2019. godine objavljene su Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2020. godinu.
Prema navedenoj  odluci mjesečna osnovica za obračun doprinosa za 2020. godinu za samostalnu djelatnost taxi prijevoza je 355,00 KM.

Fizička osoba nerezident je vlasnik prostora u FBiH koji iznajmljuje društvu sa sjedištem u  Federaciji. U poreznoj ispostavi su rekli da isplatitelj zakupnine treba obračunati i uplatiti porez na dohodak koji ostvari nerezident od iznajmljivanja nekretnine. Je li to tako, a ako jeste na koji način obračunati porez na dohodak ostvaren iznajmljivanjem nekretnina?

Sukladno odredbi članka 2. stavak 1. točka 4. Zakona  o porezu na dohodak  („Sl. novine FBiH“, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i broj 65/13) obveznik poreza na dohodak je i nerezident koji ostvaruje prihod na teritoriju Federacije od  nepokretne imovine.
Ukoliko je nerezident iznajmio nekretninu koja je u njegovu vlasništvu a nalazi se na teritoriju FBiH onda je on obveznik plaćanja poreza na dohodak za prihod koji ostvari od izdavanja nekretnine.
Isplatitelj zakupnine - društvo nema obvezu obračuna i plaćanja poreza na dohodak koji ostvari nerezident od iznajmljivanja nekretnine.
Obračun i plaćanje poreza na dohodak po ovoj osnovi vrši sam nerezident - vlasnik nekretnine na način da na Obrazcu PRIM- 1054 - Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja  imovine utvrdi porez na dohodak koji treba platiti za obračunsko razdoblje.
Potrebno je napomenuti da je nerezident u ovom slučaju obvezan dostaviti i godišnju prijavu poreza na dohodak na obrascu  GPD-1051.
Kada je u pitanju obveza društva - rezidenta da obračuna i plati porez na dohodak koji isplaćuje nerezidentu, takva obveza se odnosi samo u slučaju kada se isplaćuju prihodi koje na teritoriju Federacije ostvari nerezident povremenim obavljanjem samostalne djelatnosti.

Ima li poslodavac obvezu isplatiti razliku naknade na ime porodiljinog odsustva do iznosa plaće koju je primala zaposlenica  prije odlaska na porodiljino bolovanje. Ako ima, na koji način bi se izvršio obračuna naknade za vrijeme porodiljinog odsustva?

Naknada na ime porodiljskog odsustva regulirana je županijskim propisima, pa u FBiH imamo situaciju da se ova naknada isplaćuje u različitim iznosima i na različite načine.
Za vrijeme porodiljskog odsustva, žena koja je u radnom odnosu ne ostvaruje plaću već naknadu koja ide na teret zavoda zdravstvenog osiguranja županije, što znači da poslodavac nema zakonom propisanu obvezu isplatiti naknadu plaće za vrijeme porodiljskog odsustva.
Međutim, županijskim propisima koji reguliraju plaćanje naknade na ime porodiljskog odsustva obveza isplate naknade na ime korištenja porodiljskog odsustva je (uglavnom) prebačena na poslodavca, pa poslodavac, koji je  obvezan svakog mjeseca obračunati i uplatiti obvezne doprinose za zaposlenicu koja je na porodiljskom odsustvu, vrši isplatu ove naknade s tim da tako isplaćenu naknadu potražuje od zavoda zdravstvenog osiguranja županije.
Ako poslodavac želi zaposlenici, koja je na porodiljskom odsustvu, isplatiti naknadu u visini njezine plaće to nije nezakonito postupanje, naprotiv.
U tom slučaju poslodavac bi imao obvezu izvršiti dvostruki obračun naknade na način da za iznos naknade koji ide na teret ZZO ne obračuna porez na dohodak, a za višu razliku do iznosa plaće zaposlenice vrši obračun koji će uključiti i obvezu poreza na dohodak.
Prilikom unošenja podataka u Obrazac MIP-1023 u slučaju kad poslodavac porodilji  isplaćuje razliku iznosa plaće do pune plaće pod vrstom uplate unosi se redni broj 9.

Je li moguća opcija da se djelatnik pošalje na neplaćeno 6 mjeseci, naravno uz obvezu poslodavca da nakon isteka tog roka djelatnika primi natrag na radno mjesto-kakve su u tom slučaju obveze poslodavca?

Sukladno odredbama članka 54. stavak 1. ZOR:
„(1) Poslodavac može radniku, na njegov pisani zahtjev, odobriti odsustvo s rada bez nadoknade plaće - neplaćeno odsustvo“.
Iz navedene odredbe je očito da se sam zaposlenik obrati pisanim zahtjevom za neplaćeno odsustvo.
Zakon nije regulirao vrijeme na koje se može odobriti neplaćeno odsustvo.
Odobrenje neplaćenog odnosa predstavlja, u stvari, prekid radnog odnosa.
Za vrijeme trajanja neplaćenog odsustva prava i obveze radnika miruju, što znači da poslodavac nema nikakvu obvezu prema tom zaposleniku.
Pitanje neplaćenog odsustva, odnosno uvjeti i način korištenja bi trebali biti regulirani pravilnikom o radu.
Izuzetno, za vrijeme proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme izvanrednog stanja u Federaciji, poslodavac može na temelju zahtjeva radnika ili jednostranom odlukom uputiti radnika na neplaćeno odsustvo u trajanju od najduže 20 radnih dana tijekom jedne kalendarske godine.

Je li moguća varijanta da se djelatniku uruči rješenje o prekidu radnog odnosa i da se napravi takav sporazum s njim da ćemo ga za 6 mjeseci ponovno zaposliti, a da sad prilikom raskida nismo dužni isplatit otpremninu. Može li u tom slučaju djelatnik  ostvariti primanje sa Zavoda za zapošljavanje i je li poslodavac u tom slučaju dužan isplatit otpremninu?

Zaposlenik kojem je prestao radni odnos može (treba) se prijaviti na zavod za zapošljavanje i ostvariti pravo na naknadu koja je propisana za takve osobe.
Pitanje otpremnine u slučaju jednostranog otkaza ugovora o radu od strane poslodavca regulirano je odredbom članka 11. ZOR na sljedeći način:
„ (1) Radnik koji je s poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obveza iz ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u ovisnosti o duljini prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.
(2) Otpremnina iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Otpremnina se ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
(3) Otpremnina iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
(4) Iznimno, umjesto otpremnine iz stavka 2. ovoga članka, poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu nadoknade.
(5) Način, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 4. ovoga članka utvrđuju se pisanim ugovorom između radnika i poslodavca“.
U ovom slučaju nije potrebna suglasnost zaposlenika pošto se radi o jednostranom otkazu o radu od strane poslodavca iz navedenih razloga.
Zakon propisuje obvezu isplate otpremnine i navodi okvir u kojem treba da se kreće iznos otpremnine.
Ako se zaposlenik odrekne otpremnine to je njegova odluka i pravo. U tom slučaju bi bilo potrebno pisano odricanje od otpremnine. Naravno, u tom slučaju ne bi postojala obveza isplate otpremnine.

Na što se misli „neki drugi vid naknade“, može li to biti npr. da se poslodavac i zaposlenik dogovore (pismeni sporazum) da se ne isplaćuje otpremnina već naknada npr. 500 KM? Ako da, kakav je porezni status takve naknade što se tiče poslodavca ?

Otpremnina je utvrđena isključivo kao novčani iznos koji se isplaćuje zaposleniku za čijim radom je prestala potreba ako su ispunjeni uvjeti propisani zakonom.
Odredba članka 111. stavak 4. ZOR-a prema kojoj „ poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu nadoknade“ je neodređena i otvorila je prostor za različita tumačenja o „drugom vidu nekretnine“.
Smatramo da drugi vid naknade na ime otpremnine može biti izmirenje računa ili duga zaposlenika  ili plaćanje otpremnine u robi ili nekoj usluzi koja je učinjena za zaposlenika.
Potrebno je napomenuti da ovakav vid otpremnine bi bilo moguće izvršiti tek nakon što zaposleniku prestane radni odnos, u protivnom bi se ove naknade mogle tretirati kao korist zaposlenika.

Sukladno odredbi članka 42. stavak 1. točka 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju („Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11) zaposlenik imaj pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad  ako su izolirani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini.
Visina naknade za vrijeme spriječenosti za rad zbog izolacije utvrđuje se u visini 80% plaće isplaćene zaposleniku za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem nastupi slučaj na temelju kojeg se stiče pravo na naknadu s tim da ne može biti niža od iznosa minimalne plaće važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada (čl.47. ZZO).
Naknadu plaće obračunava i isplaćuje poslodavac na teret svojih sredstava za prvih 42 dana bolovanja.
Pretpostaviti je da je vrijeme izolacije kraće od 42 dana pa će u praksi redovita situacija biti da naknada na ime izolacije uslijed zaraze prouzročene corona virusom se isplaćuje na teret poslodavca.

Obavljanje djelatnosti knjigovodstva kao zajednice po zakonu o obrtu: Ugovor o zajedničkoj djelatnosti se zaključuje između umirovljenika i osobe zaposlene kod drugog poslodavca na puno radno vrijeme. Je li zajednička djelatnost samo osnovna ili može biti dopunska i dodatna? Može li jedna osoba (umirovljenik) biti u dodatnoj, a zaposlena osoba u dopunskoj djelatnosti, zajedno u zajedničkoj djelatnosti obavljanja knjigovodstvenih usluga za druge? Kako je registrirano?

 Zajedničko obavljanje obrta je regulirano odredbama članka 42. i 43. Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima („Službene novine FBiH“, broj: 35/09 i 42/11). Navedenim odredbama regulirani su međusobni odnosi u zajedničkom obavljanju obrta i uvjeti za zajedničko obavljanje obrta.
Obrt koji su registrirale dvije i više obrta  posluje pod zajedničkom tvrtkom, što znači da se radi o jedinstvenom obrtu čiji su suvlasnici više fizičkih osoba.
 Međusobni odnosi i odgovornosti osoba koje su registrirale zajednički obrt uređuju se pisanim ugovorom koji ugovorne strane dostavljaju mjerodavnom tijelu prilikom upisa u Obrtni registar.
Dopunska djelatnost je regulirana odredbom članka 11. Zakona na način:
„Fizička osoba može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje isključivo samostalnim radom i to najdulje 20 sati tjedno, uz plaćanje poreza čiju visinu propisuje tijelo mjerodavno za poreze“.
 Dodatno zanimanje je regulirano odredbom članka 12. Zakona na način:
„Fizička osoba može obavljati obrt kao dodatno zanimanje isključivo putem zaposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika obrta i ispunjavati uvjete iz čl. 9. i 10. ovog Zakona“.
Iz navedenih definicija bi se mogao izvući zaključak da se zajedničko obavljanje obrta ne bi moglo organizirati u formi dopunskog ili dodatnog zanimanja.  

Prilikom obavljanja djelatnosti u prilici smo vršiti otkup dobara od fizičkih osoba koje nemaju registrirani obrt već se radi o povremenom otkupu određenih dobara. Trenutno imamo situaciju da smo s jednom fizičkom osobom dogovorili otkup građevinske skele  i a s drugom otkup poljoprivrednih proizvoda. Zanima nas kako evidentirati otkup, po kojoj cijeni i može li se naknada fizičkoj osobi isplatiti u gotovini?

Za svrhe knjigovodstvenog evidentiranja određene transakcije potreban je pisani dokument ili račun koji prati takvu transakciju. U oba navedena slučaja se radi o situaciji kad prodavatelj dobara neće moći ispostaviti račun za prodaju dobara. U tom slučaju bi bilo potrebno zaključiti pisani ugovor o kupoprodaji dobara u kojem, pored ostalog, se regulira predmet prodaje i cijena po kojoj je izvršena prodaja. Smatramo da će takav ugovor biti dovoljan dokument za evidentiranje kupovine dobara od fizičke osoba. Cijena je stvar dogovora ugovornih strana pa prema tome treba prihvatiti cijenu koja je utvrđena u ugovoru.
Sukladno odredbama članka 41. točka 8. i 10. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak fizičkim osobama mogu se isplatiti u gotovom novcu naknade za prodane osobne stvari fizičkih osoba koje nisu služile za obavljanje djelatnosti, kao i naknade za otkupljene poljoprivredne proizvode.

Gospodarsko društvo – rezident je u 2019. godini dalo financijski zajam povezanom društvu – nerezident s rokom otplate 2 godine, jednokratnom otplatom glavice i ugovorene kamate. U 2019. godini smo obračunali pripadajući iznos kamata i prijavili u poreznoj bilanci. Međutim, s obzirom da će do isplate kamate tek uslijediti i to jednokratno nismo izdali niti račun niti knjižno terećenje nerezidentnom društvu. Jesmo li bili u obavezi obračunani iznos kamata prijaviti u polje 13 PDV prijave (financijske usluge iz čl. 24 i 25. Zakona o PDV-u) u onom mjesecu u kojem su kamate obračunane ili ćemo isto moći učiniti po izdavanju porezne fakture ili knjižnog terećenja uz napomenu kako je riječ o nerezidentu?

U ovom slučaju se radi o financijskim uslugama, koje su sukladno odredbi članka 25. točka 4. Zakona o PDV („Službeni glasnik BiH˝, br. 9/05, 35/05 i 100/08) oslobođene od plaćanja PDV, pa rasprava o eventualnom nastanku obveze nije relevantna.
Obzirom da ste ugovorili jednokratnu otplatu (povrat) duga i jednokratno plaćanje kamate dokument temeljem kojega će biti izvršeno plaćanje kamate (račun ili knjižno terećenje) ćete izdati u mjesecu kad ističe rok za plaćanje kamate.
U mjesecu kada ste ispostavili dokument o obračunu kamata vrijednost obračunane kamate unosite u  polje 13  PDV prijave.
Nije od značaja činjenica što se radi o nerezidentu korisniku financijske usluge.

Ima li prodaja putem web shopa fizičkim osobama tretman maloprodaje? Jesu li u tom slučaju potrebni TKM, maloprodajne kalkulacije, maloprodajne cijene i ostalo?

Odredbama članka 47. Zakona o unutarnjoj trgovini regulirana je da prodaja na daljinu  uključuje i prodaju putem interneta.
Prodaja na daljinu je oblik prodaje na malo pa za takav vid prodaje vrijede sva pravila i obveze vođenja evidencija, koje su zakonom propisane za trgovinu na malo.
Pravilnikom o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige su propisane evidencije koje je dužan voditi svaki trgovac ovisno od oblika trgovine kojom se bavi.
Maloprodajne kalkulacije, maloprodajne cijene i ostalo su sastavni dio evidencija koje treba voditi i osigurati trgovac.

Možete li mi reći kako vršiti obračun doprinosa i poreza za vlasnika internističko-kardiološke ordinacije koja ima odobrenje/rješenje za rad na 4 sata dnevno? Vlasnik ordinacije nije zaposlen nigdje u BiH. Kako vršiti obračun? Na koju osnovicu, za njega kao vlasnika i zaposlenika?

Pod pretpostavkom da se radi o poduzetniku (obrtniku) koji je registriran za obavljanje usluga liječenja obračun doprinosa se vrši na način da vlasnik obrta sam obračuna i uplati propisane doprinose za obvezno osiguranje.
Na temelju članka 20. stavak 2. Zakona o doprinosima („Službene novine Federacije BiH”, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 i 34/18),  federalni ministar financija  na kraju svake godine objavljuje odluku o osnovici za obračun doprinosa određenih obveznika, koja se primjenjuje za narednu godinu.
U „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 95/19 od 18. 12. 2019. godine objavljene su Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2020. godinu.
Samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika se, sukladno odredbi članka 12. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak („Službene novine Federacije BiH”, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13), klasificira kao slobodno zanimanje.
Sukladno navedenoj odluci osnovica za obračun doprinosa za slobodna zanimanja iznosi 1.560,00 KM.
Ravnajući se obrazloženjima FMF navedena osnovica bi bila minimalna osnovica za obračun doprinosa za vlasnika samostalne djelatnosti koji se bavi zdravstvenim uslugama, bez obzira koliko radnog vremena obrtnik provodi na poslu.

Imamo li mi, kojima je osnovna djelatnost proizvodnja (11.02), i nismo imali zabranjen rad zbog posljedica uzrokovanih epidemijom COVID-19, pravo korištenja financijskih sredstava po Javnom pozivu od Vlade HNŽ, objavljenom 24. 06. 2020.?

Sukladno odredbi članka 3. Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom korona virusa (COVID-19) i potpori ekonomiji na području Hercegovačko-neretvanske županije, pravo na subvencioniranje najniže neto plaće imaju svi poslovni subjekti kojima je zapovijedima stožera civilne zaštite zabranjen rad u cijelosti zbog posljedica uzrokovanih epidemijom COVID-19 i svi poslovni subjekti kojima je osnovna djelatnost turizam i ugostiteljstvo, koju obavljaju sukladno Zakonu o turističkoj djelatnosti i Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti HNŽ, kojima je djelomično zabranjen rad, klasifikacija 55, zbog posljedica uzrokovanih epidemijom COVID-19.
Ukoliko ne spadate u navedene kategorije subjekata ne možete ostvariti pravo na korištenje sredstava po Javnom pozivu od Vlade HNŽ, objavljenom 24. 06. 2020.

Suvlasnik poduzeća u cijelosti svoj suvlasnički udio ustupa sinu bez naknade, kakve su tu porezne posljedice?

U ovom slučaju se radi o darivanju pa se prijenos udjela bez naknade smatra darom. Sukladno odredbi članka 5. stavak 6. Zakona o porezu na dohodak:
„Prihodi koji se, u smislu ovoga Zakona, ne smatraju dohotkom su:  
- nasljedstva i darovi, na koje se porez plaća po drugim federalnim ili županijskim propisima“.
Porez na nasljedstva i darove je reguliran županijskim propisima pa porezni status ove transakcije trebate potražiti u zakonu o porezima Vaše županije.
Pristup kod utvrđivanja poreznog statusa dara u vidu udjela bi bio, ako je darovanje udjela predmet oporezivanja županijskim propisima onda se ne plaća poreza na dohodak, a ako darovanje udjela nije predmet oporezivanja županijskim propisima onda se plaća porez na dohodak ostvaren darovanjem udjela.

Radniku koji odlazi u mirovinu se prema odluci pravne osobe donira oprema, sitan inventar i knjižnični materijal. Radnik je inače ova sredstva koristio, odnosno bio zadužen za njih za vrijeme rada u pravnoj osobi. Oprema ima sadašnju knjigovodstvenu vrijednost, dio sitnog inventara je otpisan metodom 100% otpisa a dio je novonabavljen i nije još uvijek knjižen na trošak,  knjižnični materijal je također otpisan metodom 100% otpisa. Moje pitanje je kako odrediti vrijednost sredstava koja se doniraju i kakav porezni tretman primijeniti?

U ovom slučaju se radi o daru u opremi i sitnom inventaru, koji poslodavac daje svom zaposleniku.
Obzirom da se radi o transakciji koja se odvija na relaciji poslodavac - zaposlenik za utvrđivanje poreznog statusa bit će relevantne odredbe članka 10. Zakona o porezu na dohodak.
Sukladno odredbama članka 10. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak:
„Prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: bruto-plaća koju zaposleniku isplaćuje poslodavac po osnovi ugovora o radu, odnosno radnoga odnosa ili daje u dobrima, koristima, protuuslugama i/ili u vidu premija i drugih prihoda, za rad obavljen po njegovim uputama, osim prihoda iz čl. 5. i 6. ovoga Zakona“.  
Prema tome, darivanje zaposlenika imovinom društva u kojem je zaposlen, predstavlja korist koja ima karakter dohotka od nesamostalne djelatnosti.  U tom slučaju poslodavac je dužan izvršiti obračun poreza i doprinosa kao da se radi o plaći zaposlenika.
Sukladno odredbama članka 12. stavak 2. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak
„Vrijednost primitaka u stvarima i uslugama iz stavka (1) ovoga članka utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti s uračunanim porezom na dodanu vrijednost u mjestu davanja stvari, odnosno izvršenja usluga“.
Ravnajući se navedenim bilo bi potrebno da ovlaštena osoba utvrdi tržišnu vrijednost opreme i sitnog inventara koja se daruje zaposleniku, kako bi se na zakonit način utvrdila osnovica za obračun poreza i doprinosa na koristi koje je zaposlenik ostvario od poslodavca.

Razmišljamo da sklopimo Ugovor o suradnji s nekom od naših kompanija/tržnih centara I ugovorimo podjelu vaučera/kupona na osnovne životne namirnice za naše zaposlenike da bismo im koliko toliko olakšali u ovom razdoblju pandemije koja nas je sve zatekla nespremne. Ukoliko to uradimo, bismo li imali obavezu plaćanja poreza na takvu vrstu ugovora i koje su to zakonske obaveze koje moramo ispuniti? Postoji li trenutno bilo kakva zakonska olakšica s obzirom na trenutno stanje zbog pandemije? Vaučeri su isključivo humanitarnog karaktera namijenjeni našim zaposlenicima.
U ovom slučaju se raspravlja pitanje poreznog statusa pomoći koja se u vidu vaučera /kupona daje zaposlenicima.
Obzirom da se radi o naknadama koje poslodavac daje svojim zaposlenicima, za utvrđivanje poreznog statusa ove vrste pomoći, bit će relevantne odredbe članka 10. Zakona  o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08, 9/10, 44/11 i,7/13 i 65/13).
Ravnajući se navedenom odredbom Zakona, nažalost, moramo konstatirati da ovakve naknade zaposlenicima nisu oslobođene od plaćanja poreza na dohodak. Prema tome pomoć koja se daje zaposlenicima u formi vrijednosnih bonova predstavlja oporezivu naknadu, odnosno koristi koje su primljene po osnovi nesamostalne djelatnosti.
Konkretno, u ovom slučaju se radi o izmirivanju osobnih troškova od poslodavca, obzirom da će poslodavac izvršiti plaćanje računa za zaposlenike.
Kako se radi o koristima koje imaju karakter dohotka od nesamostalne djelatnosti poslodavac je dužan obračunati porez i doprinose kao i u slučaju isplate plaće.
Osnovicu za obračun iznosa bruto naknade, sukladno odredbi članka 12. stavak 2. Pravilnika  o primjeni odredaba zakona o porezu na dohodak („Službene novine FBiH“, broj: 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 , 20/12 ,27/13,27/13, 71/13, 52/16 i 30/18) čini tržišna vrijednosti dobara s uračunanim porezom na dodanu vrijednost, odnosno račun prodavatelja kod kojega je izvršena kupovina dobara temeljem kupona.

Planirali smo nagraditi radnike s određenom naknadom za rad u otežanim uvjetima (zbog Korona virusa), postoji li mogućnost da to bude neoporeziva naknada?
Neoporezivi iznos naknade radnicima u vidu nagrade za rad u otežanim uvjetima uzrokovanim korona virusom možete isplatiti temeljem članka 14. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak.
Stavkom 4. navedenog članka je regulirano da se prihodima koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju smatraju:
„darovi, sukladno članku 10. stavak (4) točka 5. Zakona, koje poslodavci daju zaposleniku u novcu stvarima, uslugama ili pravima, povodom državnih i vjerskih praznika i/ili  jubileja firme i sl., ne podliježu obračunavanju i plaćanju poreza na dohodak ako njihova ukupna vrijednost na godišnjoj razini nije veća od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne plaće koju objavljuje Federalni zavod za statistiku za mjesec kada se daje dar"
Za svrhu isplate neoporezive naknade zaposlenicima po ovoj osnovi potrebno donijeti odluku u kojoj će se navesti radnici kojima se treba isplatiti nagrada i iznos nagrade.

U situaciji kad zaposlenici ne rade a društvo ne ostvaruje prihode za vrijeme situacije koja je uzrokovana korona virusom razmišlja se da se zaposlenici odreknu plaće kako bi podijelili financijski teret koji društvo ima u ovoj situaciji. Može li se zaposlenik odreći plaće i na koji način obračunati doprinose u tom slučaju?
Aktualni propisi ne zabranjuju zaposleniku da se odrekne plaće pa u tom smislu nije nezakonito postupanje ako se zaposlenik odrekne plaće. U tom slučaju važno je utvrditi u čiju korist se zaposlenik odriče od plaće kako bi se mogao utvrditi financijski i porezni učinak takvog odricanja.
U ovom slučaju zaposlenici se odriču svoje plaće u korist društva u kojem su zaposlenici. Odricanje od plaće u korist poslodavca u praksi predstavlja donaciju (pomoć) koju zaposlenik daje svom poslodavcu.
S aspekta poduzeća to će imati tretman ostalih prihoda odnosno prihoda ostvarenih od donacija.
Obveza poduzeća jeste da izvrši obračun plaće i evidentira obveze temeljem plaće zaposleniku i obveze temeljem poreza i doprinosa na plaću.
Smatramo da bi u ovom slučaju zaposlenik trebao dati pisani pristanak da se odriče plaće u korist poslodavca, a takav pisani dokument bi bio temelj za ukidanje obveze i evidentiranje prihoda.
Što se tiče poreza i doprinosa poslodavac će imati obvezu obračunati i uplatiti porez i doprinose na plaću na način kako bi to učinio i da vrši isplatu plaće zaposleniku.

Društvo je zaključilo ugovor s fizičkom osobom o korištenju nekretnine za isticanje reklame društva. Zanima nas kakve su porezne obveze u ovom slučaju i tko bi bio obveznik plaćanja poreza?
Trošak zakupa nekretnine za isticanje reklame društva predstavlja porezno priznati rashod za društvo.
Pravna osoba nije dužna obračunati i platiti porez na dohodak u ime fizičke osobe – vlasnika nekretnine. Njezina obveza jeste da isplati iznos naknade koji je ugovoren.
Obveznik poreza na dohodak od imovine i je vlasnike te imovine - fizička osoba.
Sukladno odredbama članka 32. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“,  br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13) fizička osoba - vlasnik nekretnine sama utvrđuje dohodak ostvaren od iznajmljivanja nekretnine na obrascu PRIM -1054 - Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja nepokretne imovine , koji prilaže uz godišnju prijavu poreza na dohodak, koju je obvezna podnijeti na obrascu GPD-1051. Plaćanje dohotka ostvarenog od iznajmljivanja nepokretne imovine vrši su sustavom akontacije mjesečno u visini 1/12 godišnjeg iznosa utvrđenog za prethodno porezno razdoblje prema prijavi poreznog obveznika.
Ako je to prva godina u kojoj se ostvaruje dohodak od iznajmljivanja nepokretne imovine obvezni porez na dohodak za tu kalendarsku godinu utvrđuje i plaća pri podnošenju godišnje prijave, odnosno nije u obvezi plaćati akontacije za tu godinu obzirom da ista nije mogla biti niti utvrđena.

Društvo se bavi upravljanjem i održavanjem zgrada (upravitelj). U među vlasničkom ugovoru između etažnih vlasnika postoji članak gdje predstavniku etažnih vlasnika pripada naknada od 10% od uplata. Kako mi, kao upravitelj te zgrade, da isplaćujemo naknadu fizičkoj osobi obzirom da isplate trebamo provoditi mjesečno i kontinuirano? Imamo li obvezu obavijestiti poreznu upravu o tako isplaćenoj naknadi?
Pretpostaviti je da je u ugovoru na koji se pozivate regulirana neka obveza predstavnika etažnih vlasnika koju bi on kao osoba trebao izvršiti, a za to ima pravo na naknadu. Ako je to tako, onda bi ovakav angažman imao karakter povremenog obavljanja samostalne djelatnosti.
U tom slučaju društvo koje se bavi upravljanjem i održavanjem zgrada bi imalo obvezu da prilikom isplate naknade, izvrši obračun naknade i plati propisani porez i doprinose na tu vrstu naknade.
Isplatitelj bi bio dužan, na ugovoreni iznos naknade umanjen za rashod u visini 20%, obračunati doprinos na ime zdravstvenog osiguranja po stopi od 4%, porez na dohodak po stopi od 10% na osnovicu koju čini iznos dohotka umanjen za obračunane doprinose i doprinose na ime MIO po stopi od 6% na osnovicu koju čini iznos naknade umanjen za rashod od 20%.
Za svrhe izvještavanja porezne uprave koristit će obrazac AUG-1031- Akontacija poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti.

Zaključili smo Ugovor s članom Uprave bez zasnivanja radnog odnosa i predali smo sve te papire za upis u sudski registar. U međuvremenu  smo imali  kontrolu (na cesti) gdje je tražena prijava iz  PU. Trebamo li izvršiti prijavu u Poreznu upravu za tog djelatnika i imamo li obvezu prijave na neki obrazac (MIP,GIP, 2001 ili neki drugi)?
Iz upita se ne može zaključiti tko je obavio kontrolu pa u tom smislu nije moguće raspraviti pitanje ovlasti inspektora za takvo postupanje. Osoba koja je imenovana za člana uprave sa statusom osobe bez zasnivanja radnog odnosa nije zaposlenik društva pa poslodavac nema obvezu da istu prijavljuje u Poreznu upravu, na način kako je obvezan za osobe koje su u radnom odnosu. No, kako se radi o angažiranju člana uprave društva smatramo da bi u ovom slučaju bilo dovoljno da u Poreznu dostavite primjerak ugovora o angažiranju osobe na mjesto člana uprave.
U slučaju kada vršite isplatu naknade na ime članstva u upravnom odboru, dužni ste  prilikom isplate dohotka  dostaviti izvještaj o isplaćenom dohotku po navedenoj osnovi  na Obrascu ASD-1032-Akontacija poreza po odbitku na prihode od drugih samostalnih  djelatnosti.
Obrasce koje ste naveli u dopisu ne treba dostavljati obzirom da se oni dostavljaju samo u slučaju isplate plaće, odnosno dohotka od nesamostalne djelatnosti

Utvrdili smo da je društvo vršilo uplatu na ime životnog osiguranja za svog zaposlenika. Korisnik police za koju je vršena uplata je zaposlenik društva. Zanima nas porezni, odnosno troškovni status ovih uplata. Hoće li one imati tretman plaće i kako postupiti za uplate iz ranijeg razdoblja?
Životno osiguranje zaposlenika, u slučaju kada se on javlja kao korisnik osiguranja, je osobna stvar svakog zaposlenika i troškovi koji nastanu na ima takvog osiguranja imaju karakter osobnih troškova.
U slučaju kad društvo plaća troškove životnog osiguranja za svog zaposlenika tada imamo situaciju da društvo izmiruje osobne troškove zaposlenika.
Sukladno odredbi članka 10. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13) izmirivanje osobnih troškova zaposlenika od strane  poslodavca ima karakter koristi koju zaposlenik ostvari od poslodavca i klasificira se kao dohodak od nesamostalne djelatnosti ili plaća.
U slučaju plaćanja troškova životnog osiguranja za zaposlenike poslodavac bi imao obvezu obračunati porez i doprinose kao da se radi o isplati plaće.
U konkretnom slučaju je utvrđeno da su uplate na ime životnog osiguranja izvršene u nekom ranijem razdoblju i prilikom uplate nije vršen obračun poreza i doprinosa.
U tom slučaju poslodavca bi imao obvezu izvršiti naknadni obračun poreza i doprinosa za razdoblje (mjesec) kada je izvršena uplata osiguranja, a u svrhu izvještavanja bi bio obvezan dostaviti - Pojedinačno mjesečno izvješće o isplaćenim plaćama, obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti  na obrascu PMIP – 1024.
Naravno, prilikom obračuna poreza i doprinosa obračunat će i zateznu kamatu za neblagovremeno plaćanje poreza i doprinosa.

Molim vas da nam objasnite koje su naše zakonske obveze vezane za praktikante koji imaju status studenata (nisu na zavodu za zapošljavanje), kod nas obavljaju praksu, a mi im plaćamo topli obrok i prijevoz u iznosu od 400 KM. Također nas zanima mora li se angažman praktikanata prijaviti u Poreznu upravu, na koji način se vrši prijava, maksimalno razdoblje prakse i sve financijske obveze prema njima. Bila bih vam zahvalna da odgovorom obuhvatite sve ono što bi se trebalo ticati nas vezano za ovo pitanje da bismo ispoštovali sve zakonske obveze i sve što smatrate neophodnim, a odnosi se na studentsku praksu.
Radno pravni status studenata koji obavljaju praksu u društvu kao i porezni status naknada koje se isplaćuju studentima na ime obavljanja prakse nije konkretno reguliran propisima pa se u odgovoru na postavljeno pitanje trebamo rukovodit zakonskim okvirom koji regulira ova pitanja za ostale osobe koje imaju povremeni angažman u društvu.
U slučaju da su studenti angažirani putem studentskih udruga, a sukladno odredbi članka 6. točka 8. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08, 9/10, 44/11 i 7/13 i 65/13) od 23. 8. 2013., naknada koju ostvare na ovakav način bi bila neoporeziva do iznosa četiri prosječne mjesečne plaće zaposlenih u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnoga zavoda za statistiku za jednu godinu.
Međutim iz opisa angažmana studenata može se zaključiti da se radi o pojedinačnim i izravnim angažmanima studenata, odnosno da isti nisu angažirani putem studentskih udruga pa će u ovom slučaju naknada koja se isplati studentima imati status oporezive naknade.
Naknada koju ostvari student, u ovom slučaju, će imati tretman dohotka ostvarenog od obavljanja povremene samostalne djelatnosti, pa će isplatitelj dohotka imati obvezu obračunati porez na dohodak po stopi od 10% na osnovicu koju čini  iznos naknade umanjene za 20% i iznos doprinosa na ime zdravstvenog osiguranja po stopi od 4% i doprinos na ime mirovinskog osiguranja po stopi od 6%  na osnovicu  za obračun poreza.
Potrebno je naglasiti da svaka naknada koju isplatite studentu na ime obavljanja prakse ima karakter oporezive naknade.
Praksa poreznih ispostava jeste da traže od isplatitelja da dostavi i primjerak ugovora o djelu koji je zaključen sa studentom.
Nakon obračuna poreza na dohodak i isplate naknade isplatitelj je dužan mjerodavnoj ispostavi porezne uprave dostaviti obrazac AUG-1031 - Akontacija poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti do 15. u narednom mjesecu kada je isplaćena naknada.
Vrijeme angažiranja studenta nije ograničeno zakonom ali bi trebali rukovoditi se time da se radi o privremenim angažmanima koji traju ograničeno razdoblje.

Imamo situaciju da trebamo isplatiti razliku plaće zaposleniku koji je koncem prosinca 2019. otišao u mirovinu. Isplatu trebamo izvršiti u travnju ove godine iz razloga što se naknada na ime plaće utvrđuje na kraju godine i to temeljem ocjena rada svakog zaposlenika organa uprave. Ocjene se donose do konca veljače tako da se obračun razlike plaće za proteklu godinu vrši u tekućoj godini. Kakav je status ove naknade koja je isplaćena zaposleniku nakon što je isti otišao u mirovinu i nema više status našeg zaposlenika?
Koliko se može razumjeti iz opisa situacije radi se o isplati varijabilnog dijela plaće koji se utvrđuje na temelju radnog učinka zaposlenika. Činjenica da je predmetna naknada rezultat radnog angažmana zaposlenika istoj daje karakter - dijela plaće za radni učinak, kako je to regulirano člankom 75. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, broj 26/16 i 89/18), a što je detaljnije regulirano  kolektivnim ugovorom za djelatnike organa uprave.
Porezni status naknade iz radnog odnosa, odnosno naknade temeljem nesamostalnog rada reguliran je odredbom članka 10. Zakona o porezu na dohodak  („Sl. novine FBiH“, br. 10/08, 9/10, 44/11 ,7/13 i 65/13), a u  stavku 1. točka 4) je navedeno da se oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju i: svi drugi prihodi po osnovi i u svezi s nesamostalnom djelatnošću.  

Možete li mi reći treba li osoba, koja radi i ima prebivalište u Federaciji, staviti  na svojoj godišnjoj prijavi i iznos koji je ostvarila/naplatila radeći po ugovoru o djelu za poslodavca iz RS gdje je porez i plaćen.
U ovom slučaju odlučno je utvrditi rezidentni - porezni status fizičke osobe.
Iz opisa situacije bi se moglo zaključiti da se radi o fizičkoj osobi koja ima status rezidenta FBiH sukladno odredbi članka 2. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13).
Porezni obveznik koji ima status rezidenta FBiH je obveznik plaćanja poreza na dohodak koji ostvaruje na teritoriju Federacije i izvan teritorija Federacije.
Porezni obveznik u u ovom slučaju ima obvezu u svoju godišnju poreznu prijavu uključiti i iznos koji je ostvario  radeći po ugovoru o djelu za poslodavca iz RS gdje je porez i plaćen.
U cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, dohotka koji je ostvaren u RS, obveznik može koristiti institut poreznog kredita, odnosno plaćeni porez na dohodak ostvaren u RS će mu biti priznat u iznosu poreza koji bi se utvrdio primjenom stope poreza na dohodak u FBiH. Stopa poreza na dohodak u FBiH i RS je ista 10%, što znači da će ukupni iznos poreza plaćen na dohodak ostvaren u RS biti priznat.

U kojem iznosu će se subvencionirati doprinosi za osobe koje se bave taxi djelatnosti, a kod kojih je osnovica za obračun doprinosa utvrđena u iznosu od 355,00 KM?
Pravo na subvenciju doprinosa i iznos doprinosa koji se subvencionira regulirani su odredbom članka 4. Zakona o ublažavanju ekonomskih posljedica („Sl. novine FBiH“ br. 28/20). Stavkom (6) navedenog članka reguliran je iznos doprinosa koji se refundira obveznicima koji ispunjavaju uvjete za subvencioniranje doprinosa, a spadaju u kategoriju poduzetnika koji obavljaju  niskoakumulativnih djelatnosti  na sljedeći način:
„Za samostalne poduzetnike i poslovne subjekte u niskoakumulativnim djelatnostima za koje su propisane osnovice manje od najniže bruto plaće subvencioniranje doprinosa za travanj tekuće godine i svaki naredni mjesec, uključujući i obračun i plaćanje doprinosa i za mjesec nakon prestanka stanja nepogode vrši se u visini iznosa doprinosa utvrđenih na propisane mjesečne osnovice za tekuću godinu“.
U slučaju kad je osnovica za obračun doprinosa 355,00KM ukupni obvezni  doprinosi iznose 147,20KM (81,60 KM - MIO, 58,60 KM - ZO i 7,00 KM - NZ).
Prema tome, osobe koje se bave taxi djelatnosti imaju pravo na subvenciju doprinosa u iznosu od 147,20 KM.

Može li pravna osoba koja ispunjava uvjet po članku 4. tzv. „Korona zakona“ sa smanjenim prometom većim od 20%, koja ispunjava uvjete za korištenje subvencije doprinosa, koristiti i subvenciju koja se odnosi na neplaćanje akontacije poreza na dobit? Treba li obveznik podnositi posebne pisane zahtjeve za korištenje subvencije doprinosa i oslobađanje od plaćanja akontacije? Odnosi li se neplaćanje akontacije poreza na dobit samo na razdoblje nesreće ili na čitavu godinu?
Uvjeti za korištenje subvencije doprinosa obveznike pravne i fizičke osobe regulirani su odredbom članka 4. Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica („Službene novine FBiH“ br.28/20) na način:
-    da u mjesecu za koji se vrši obračun plaće imaju pad ostvarenog prometa 20% i više u odnosu na ostvareni promet u istom mjesecu 2019. godine,
-    da su izmirene obveze za doprinose i porez na dohodak uz isplaćene plaće zaključno s veljačom 2020. godine,
-    da su dostavili Poreznoj upravi zahtjev za subvencioniranje i porezne prijave iz propisa o doprinosima i propisa o porezu na dohodak.
Ispunjenjem navedenih uvjeta obveznik je stekao pravo na subvenciju doprinosa u iznosu kao je to regulirano člankom 4. Zakona.
Ukidanje obveze plaćanja akontacije poreza na dobit regulirano je odredbom članka 7. Zakona na sljedeći način:
„Ukida se obveza plaćanja akontacije poreza na dobit za poslovne subjekte koji koriste subvencije iz članka 4. ovoga Zakona“.
Ukidanje obveze plaćanja poreza na dobit vezano je za obveznike koji koriste subvencije doprinosa, pa je u tom smislu korištenje ove dvije mjere povezano.
Način i vrijeme korištenja je različito.
Korištenje subvencije doprinosa je propisano za razdoblje od obračuna i isplate bruto plaće za travanj 2020. godine i svaki naredni mjesec, uključujući i obračun i isplatu plaća i za mjesec nakon prestanka stanja nepogode, uz obvezu podnošenja zahtjeva.
Ukidanje obveze plaćanja akontacije poreza na dobit vrijedi za obračunsko razdoblje 2020. godine, odnosno za cijelu 2020. godinu, a za korištenje ove mjere nije potrebno podnositi poseban zahtjev.

U 2020.godini smo se našli u problemima s isplaćivanjem plaća i doprinosa, a vrijeme je da podnesemo GIP-ove za naše djelatnike. Zvali smo Poreznu upravu, nisu nam mogli dati odgovor jer nisu sigurni što je ispravno. U 2020.godini je uredno isplaćena plaća, doprinosi i porez za mjesece 12/19, 01/20 i 02/20. Poslije toga su uslijedili problemi uzrokovani pandemijom.  Za razdoblje od 3 do 7 mjeseca 2020. godine smo potpisali obročnu otplatu s Poreznom po kojoj ćemo dug za doprinose i porez plaćati u 24 rate, a neto plaće smo isplatili za to razdoblje, sve tijekom 2020. godine. Za razdoblje od 8 do 12 mjeseca smo isplaćivali samo neto plaću i doprinose za zdravstveno, a ostale doprinose nismo kao ni porez na dohodak. Ne znamo kako odraditi GIP, neto plaće su isplaćivane, a sve ostalo neuredno i u glavnini neisplaćeno?
Obveza dostavljanja obrasca GIP-1022 - Godišnje izvješće o ukupno isplaćenim plaćama i drugim osobnim primitcima, propisana je odredbom članka 27. Pravilnika o primjeni odredaba zakona o porezu na dohodak.
Kako mu sami naziv kaže to je obrazac u koji se, primarno, unose podaci o ukupno isplaćenim plaćama i drugim osobnim primitcima zaposlenika.
Međutim odredbom  stavka 5. navedene odredbe Pravilnika je regulirano da:
„Obrazac  GIP - 1022   sadrži   podatke  o  mjesečnim  prihodima  koji  su   isplaćeni zaposleniku i za koje su uplaćeni doprinosi iz osnovice i akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti. U ovaj obrazac se ne unose podaci o plaćenim doprinosima koji su obračunani na plaću koja nije isplaćena. Kada dođe do isplate plaće tada se unose u obrazac svi traženi podaci iz obračuna računajući i podatke o obračunanom i plaćenom iznosu akontacije poreza na dohodak i podatke o ranije uplaćenim doprinosima iz osnovice“.
U konkretnom slučaju poslodavac neće moći unijeti u GIP obrazac podatak o porezu i doprinosima koje nije platio do dana sastavljanja obrasca GIP-1022.
Unatoč nepotpunim podacima, smatramo da bi u ovom slučaju poslodavac trebao dostaviti „nepotpuni“ obrazac GIP-1022 zaposlenicima, iz razloga što je propisana obveza dostavljanja ovog obrasca zaposlenicima, a navedeni obrazac služi za svrhe potvrde ostvarenog dohotka od nesamostalne djelatnosti i predstavlja dokaz koji se podnosi uz Godišnju prijavu poreza na dohodak.

Fizička osoba je ugasila obrt. Nakon odjave u poreznoj upravi vlasniku je ostala oprema koju bi želio prodati poduzeću zainteresiranom za kupnju. Zanima nas hoće li vlasnik opreme imati obvezu platiti porez na dohodak koji ostvari prodajom ove opreme?
Obzirom da se u ovom slučaju radi o imovini koja je bila sastavni dio imovine obrta potrebno je jasno obrazložiti način na koji je fizička osoba stekla takvu imovinu i kakav je porezni status te imovine bio prilikom stjecanja.
Odredbom članka 40. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak reguliran je postupak utvrđivanja dohotka u slučaju prestanka poslovanja.
Prema navedenoj odredbi u slučaju likvidacije obrta, slobodnog zanimanja i druge samostalne djelatnosti, porezni obveznik dužan je utvrditi dohodak na način da poslovne prihode čini i tržišna vrijednost dugotrajne imovine.
Ako je imovina obrta uključena u prihode obrtnika onda je na tako stečenu imovinu već obračunan porez na dohodak u postupku utvrđivanja dohotka od obrta i postupku podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak.
Prilikom prodaje tako stečene imovine fizička osoba neće imati obvezu plaćanja poreza na dohodak na prihod koji ostvari prodajom predmetne imovine.

Zamolila bih vas da nas uputite moramo li Poreznoj upravi dostavljati  neke izvještaje o uplatama poreza i MIO - a za osobe na stručnom osposobljavanju. Mi plaćamo topli obrok i kartu u iznosu od 400 KM i na taj iznos plaćamo 10% poreza i to na oporezivi dio i MIO u iznosu od 30 KM. Može li nam se osporiti naknada koju plaćamo za osobe na stručnom osposobljavaju ukoliko ne dostavljamo neki završni izvještaj?
Obavljanje poslova u formi stručnog usavršavanja bez zasnivanja radnog odnosa je regulirano odredbom članka 34. ZOR-a.  Porezni status naknade koja se isplaćuje osobama koje su angažirane na poslovima stručnog osposobljavanja je reguliran Zakonom o porezu na dohodak na način da svaka naknada isplaćena temeljem stručnog osposobljavanja ima karakter oporezive naknade, odnosno dohotka fizičke osobe koji podliježe obvezi obračuna poreza na dohodak po stopi od 10%.
U vezi obveze obračuna doprinosa za isplate temeljem stručnog osposobljavanja primjenjuje se Odluka o visini doprinosa za MIO za osobe osigurane u posebnim okolnostima („Službene novine FBiH“ broj: 26/14) prema kojoj se obračunava doprinos MIO u iznosu od 30,00 KM za mjesec dana angažmana.
Obveznik obračuna poreza i doprinosa je gospodarsko društvo kod kojega je angažirana osoba na stručnom osposobljavanju.
Za potrebe izvještavanja o obračunanom i plaćenom porezu na dohodak, sukladno odredbi članka 76b. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak dostavlja se Obrazac- APR1036, koji je isplatitelj dohotka dužan dostaviti u roku od pet dana od dana isplate nadležnoj jedinici Porezne uprave.

Društvo sa sjedištem u ZHŽ je u 2016. dalo pozajmicu fizičkoj osobi na iznos 10.000,00 KM. Direktor bi želio napraviti otpis potraživanja po spomenutim pozajmicama. Molim Vas za mišljenje postoje li kakve zakonsko-porezno-pravno-knjigovodstvene zapreke da se to provede i ako ne molim Vas za naputak za provedbu.

Otpis novčane pozajmice predstavlja poklon onome koji je primio pozajmicu. Porezni status darovane pozajmice ovisi o tome je li osoba kojoj je pozajmica otpisana u radnom odnosu s društvom od kojega je primilo pozajmicu ili nije u radnom odnosu.

Ako je osoba kojoj je pozajmica otpisana u radnom odnosu s društvom od kojega je primilo pozajmicu onda tako otpisana pozajmica ima tretman koristi koju je zaposlenik ostvario od poslodavca pa je davatelj pozajmice dužan to tretirati kao plaću i obračunati porez i obvezne doprinose kao da se radi o isplati plaće.

U slučaju da primatelj pozajmice nije zaposlenik društva od koga je primio pozajmicu porezni status otpisa pozajmice ovisi će o tome kako je to regulirano županijskim propisima.

Naime, sukladno odredbi članka 5. stavak 1 točka 6. Zakona o porezu na dohodak ne smatra se dohotkom „nasljedstva i darovi, na koje se porez plaća po drugim federalnim ili županijskim propisima“

Člankom 11. st. 2. Zakona o porezima županije Zapadnohercegovačke („Službene novine ŽZH“, br. 12/09 i 15/09) „porezu na nasljedstva i darove podliježe pokretna imovina, uključujući i gotov novac, novčane tražbine i vrijednosni papiri čija vrijednost prelazi 2.000,00 KM“.

Obzirom da je poreznim propisom HNŽ regulirana obveza oporezivanja poklona u novcu čija vrijednost prelazi 2.000,00KM ista nije predmet oporezivanja porezom na dohodak.

U ovom slučaju primatelj pozajmice je obveznik i imat će obvezu obračunati i platiti porez na novčani poklon po stopi od 5% u roku od 15. dana kada je primio pisanu obavijest o otpisu pozajmice od davatelja pozajmice.

Mora li se imati fiskalna kasa u izložbenom salonu koji je u drugom gradu i u kojem su samo izloženi primjerci proizvoda bez mogućnosti kupovine?

Sukladno članku 4. stavak 1. Zakona o fiskalnim sustavima, svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obvezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnog uređaja, osim djelatnosti koje su izuzete od obveze fiskalizacije, propisanih člankom 5. Zakona o fiskalnim sustavima.

Kako se u Vašem konkretnom slučaju, radi o izložbenom salonu koji je u drugom gradu i u kojem će biti samo izloženi primjerci bez mogućnosti prodaje, u tom slučaju niste obvezni posjedovati fiskalni uređaj na mjestu gdje se ne ostvaruje promet. Međutim, ako se u ovoj poslovnoj jedinici bude ostvarivao promet, odnosno prodaja, fakturiranje ili naplata imat ćete obvezu posjedovanja fiskalnog uređaja i na ovom mjestu.

Dobili smo račun od fizičke osobe „NN“ - NOVINAR sa OIB-om i PDV brojem iz RH. Vrsta usluge: Rad na sinopsisu za 9 epizoda TV serije „XX“. Oslobođen od PDV-a (obavljanje usluga trećim zemljama). Jesmo li obvezni obračunati 17% PDV-a, kako je ova usluga u poslovne svrhe, to znači da trebamo provozati kroz PDV prijavu? Jesmo li oslobođeni poreza po odbitku po osnovi Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između BiH i Hrvatske? Trebamo li osigurati obrazac OP-820 i Izjavu da je jedini primatelj prihoda i stvarni vlasnik odnosno korisnik prihoda?

Iz dostavljenih informacija moglo bi se zaključiti da se radi o nerezidentu - fizičkoj osobi koja je ostvarila prihod na teritoriju FBiH, a registrirani je obveznik PDV u zemlji svog prebivališta.

U kontekstu Zakona o PDV-u primatelj računa će postupati na način kako je to regulirano INSTRUKCIJOM o postupanju pri podnošenju PDV prijava primatelja usluga od osobe koja nema sjedište u BiH i osobe u posebnoj shemi u građevinarstvu.

Sukladno odredbi članka 5. navedene instrukcije, odnosno primatelj računa je dužan nakon zaprimanja računa izvršiti obračun PDV-a, te temeljem takvog računa evidentirati u knjizi izlaznih računa (KIF) samo iznos obračunanog PDV-a, s pozivom na broj računa u poreznom razdoblja kada je ista zaprimljena. Tako obračunani PDV primatelj računa može koristiti kao ulazni PDD s pravom odbitka, ako su ispunjeni Zakonom propisani uvjeti za odbitak ulaznog poreza.

U kontekstu izravnih poreza primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak, obzirom da se radi o fizičkoj osobi nerezidentu, a ne o Zakonu porezu na dobit kako je navedeno u upitu.

Porez na dohodak, koji nerezident ostvari od povremenog obavljanja djelatnosti u FBiH, obračunava se mjesečno primjenom stope od 10% na osnovicu koju čini isplaćeni iznos naknade.

Obračunani i uplaćeni porez i isplatitelj naknade je dužan prijaviti nadležnoj jedinici Porezne uprave, putem Prijave poreza na dohodak od ulaganja kapitala, dobitke nagradnih igara i igara na sreću i porez po odbitku nerezidenata na prihode od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti (Obrazac PDN-1033) kada se naknade isplaćuju nerezidentnim poreznim obveznicima.

Molim Vas za pomoć, vezano za MIP 1023. Od 01. 09. 2021. imamo radnike koji su prijavljeni 7h u XX osiguranju i 1h u drugoj tvrtki, ili obrnuto. Inspektori tvrde da smo dužni plaćati doprinose na minimalnu plaću u oba slučaja. Znaci ako je radnik prijavljen na 7h plaću radniku isplaćujemo na 7h minimalnu ali doprinose pune - na 8h. Može li MIP kao takav proći? Pokušala sam jednom ali nije moglo…Program prijavi grešku, te kaže kako nije u skladu s formulom, jer je bruto plaća manja od minimalne, a doprinosi veći. Znači kada uradimo obračun osnovica (bruto plaća) na 1h je 80 KM, a doprinose ćemo obračunati na minimalnu plaću 616 KM.

Odredbom članka 29. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak (Službene novine Federacije BiH, broj 48/21, broj 77/21) je regulirano da je poslodavac dužan evidentirati isplaćene plaće i druge oporezive naknade po osnovi radnog odnosa na Obračunski list plaća (Obrazac OLP-1021).

Ako zaposlenik u istom poreznom razdoblju radi kod dva ili više poslodavaca, Obračunski list plaća (Obrazac OLP-1021) je dužan voditi svaki poslodavac za razdoblje dok je ta osoba kod njega zaposlena.

Obračunski list plaća (Obrazac OLP-1021) je evidencija o isplati plaća i drugih oporezivih naknada po osnovi nesamostalne djelatnosti koju je poslodavac odnosno isplatitelj dužan voditi za svakog zaposlenika posebno, i u koju unosi podatke o svakoj isplaćenoj plaći i/ili oporezivoj naknadi, kao i podatke o obračunatim i uplaćenim obveznim doprinosima iz plaće, poreznim osnovicama i obračunatoj i uplaćenoj mjesečnoj akontaciji poreza na dohodak.

Obrazac MIP-1023 je mjesečno izvješće o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak, koji podatke osigurava iz Obračunskog lista plaća.

Znači, u obrascu MIP-1023 se mogu nalaziti samo oni podaci koji su izraženi u obračunskom listu plaća.

Poslodavac će u Obračunski list plaća unijeti podatke o obračunanim doprinosima samo u slučaju ako je isplaćena plaća.

U ovom slučaju nije isplaćena plaća za puno radno vrijeme pa će doći do ne korelacije u podacima u OLP-1021 o isplaćenoj plaći i obračunanim doprinosima.

Obzirom da se podaci u obrazac MIP-1023 unose iz obrasca OLP-1021 to će dovesti do ne korelacije iznosa isplaćene plaće i obračunanog poreza i doprinosa i u obrascu MIP-1023.

Smatramo da je neutemeljen stav Porezne uprave da u slučajevima rada kod više poslodavaca nalaže obvezu obračuna doprinosa kao da zaposlenik radi puno radno vrijeme, odnosno da , u ovom slučaju, za rad od 1 sata nalaže obvezu obračuna doprinosa na iznos minimalne plaće u FBiH.

U obrazloženju vezanom za obrazac OLP-1021 i obrazac MIP-1023 nije naveden način obračuna doprinosa na nepuno radno vrijeme pa je očito da navedeni obrasci ne podržavaju ovakav stav Porezne uprave.

Pretpostavljamo, da iz navedenih razloga program ne prihvaća dostavljene podatke.

 Poduzeće „X“ d.o.o., Mostar, bavi se otkupom sekundarnih sirovina (razni metali) od fizičkih osoba – građana, kojima ovo nije trajna djelatnost. Isplate im se vrše u gotovom novcu. Ovo je u starom Pravilniku o primjeni zakona o porezu na dohodak bilo regulirano u dijelu XIII Ostale obveze u postupku oporezivanja – Isplate u gotovom novcu stavak (2) točka 6. Međutim, novi Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dohodak nema ovog odjela i nigdje ne spominje „Isplate u gotovom novcu“. Poduzeće „X“ d.o.o. i dalje vrši ovakve vrste isplata, ali ne zna kako se, ubuduće ispravno ponašati u smislu poštivanja odredbi Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak.

Činjenica jeste da novi Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dohodak „Službene novine Federacije BiH“, broj 48/21 i 77/21) nema odredbe kojom regulira isplate u gotovom novcu, kako je to bilo regulirano člankom 71. ranijeg Pravilnika.

Međutim, pitanje plaćanja gotovim novcem regulirano je odredbom članka 3. Uredbe o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem.

Navedenom odredbom je, pored ostalog regulirano:

„U оbаvlјаnju dјеlаtnоsti pоslоvni subјеkti mоgu plаćаti gоtоvim nоvcеm, оdnоsnо vršiti isplаtе sа svоg rаčunа zа sliјеdеćе nаmјеnе:

d) оtkup pоlјоprivrеdnih prоizvоdа, šumskih plоdоvа, lјеkоvitоg bilја, industriјskih i drugih sеkundаrnih sirоvinа оd fizičke osobe“.

Prema tome, otkup sekundarnih sirovina od fizičkih osoba se i daje može vršiti plaćanjem u gotovom novcu.

Društvo planira odobriti pozajmicu osobi koja nije zaposlenik društva. Dobili smo informaciju da ne možemo dati pozajmicu ako nismo osigurali potvrde porezne o izmirenim poreznim obvezama i dostavili dokaz o likvidnosti društva. Je li obvezna i potvrda UNO o izmirenim obvezama neizravnih poreza?1. Društvo planira odobriti pozajmicu osobi koja nije zaposlenik društva. Dobili smo informaciju da ne možemo dati pozajmicu ako nismo osigurali potvrde porezne o izmirenim poreznim obvezama i dostavili dokaz o likvidnosti društva. Je li obvezna i potvrda UNO o izmirenim obvezama neizravnih poreza?

Sukladno odredbama članka 55. Zakona o porezu na dobit („Službene novine FBiH“ broj:15/16):

„(2) Obveznik ne može davati pozajmice ili vršiti prijenos imovine na druge pravne osobe ukoliko ima neizmirenih obveza po osnovi plaćanja javnih prihoda ili obveza prema zaposlenicima s osnove prihoda od nesamostalne djelatnosti.

Odredbom članka 86. stavak 2. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit (Službene novine Federacije BiH, broj: 88/16 , 94/19) je dano obrazloženje javnih prihoda na način da se:

„(2) Javnim prihodima iz članka 55. stavka (2) Zakona smatraju javni prihodi, čije je plaćanje uređeno državnim, entitetskim ili županijskim propisima odnosno propisima jedinica lokalne samouprave.

Člankom 87. Pravilnika propisani su dokazi koje obveznik treba osigurati pri davanju pozajmice.

Ukoliko porezni obveznik daje pozajmice u svojoj evidenciji treba posjedovati sljedeće dokaze:

1. potvrda ili uvjerenje Porezne uprave o stanju neizmirenih obveza po osnovi poreza ili doprinosa

2. izjava poreznog obveznika pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da su dospjele obveze prema zaposlenim uredno izmirene.

3. potvrda ili uvjerenje Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine o stanju neizmirenih obveza s osnove javnih prihoda.

Postupanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti regulirano je odredbama Zakona o financijskom poslovanju (ZFP) „Službene novine Federacije BiH», broj 48/16“).

Nelikvidnost poduzetnika definirana je odredbom članka 17. Zakona o financijskom poslovanju na način:

„(1) Nelikvidnost, u smislu odredbi ovoga zakona, nastaje kad poduzetnik ne može u određenom razdoblju izvršavati novčane obveze koje dospijevaju u tom razdoblju.

(2) Smatra se da je poduzetnik nelikvidan:

a) ako kasni više od 60 dana u izvršenju jedne ili više kratkoročnih novčanih obveza, čiji iznos prelazi 20% iznosa njegovih kratkoročnih obveza objavljenih u godišnjem financijskom izvješću za proteklu financijsku godinu ili

b) ako kasni više od 30 dana sa isplatom plaće u visini ugovorene plaće, te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom.

Odredbom članka 18. Zakona o financijskom poslovanju je regulirano postupanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti gdje se, pored ostalog, navodi:

„(3) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije poduzimati radnje koje bi za posljedicu imale oštećenje ili dovođenje vjerovnika u nejednakopravan položaj.

(4) Radnjama iz stavka (3) ovoga članka naročito se smatraju: preusmjeravanje novčanih i financijskih tijekova na druge osobe, davanje zajma, isplaćivanje predujma dobiti ili dobiti, isplaćivanje dividende, obavljanje prijenosa prava na treće osobe, naročito na povezana društva, nabava putničkih automobila i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, izdatci za poslovne zabave i smještaj i izdatci obveznika za reprezentaciju“.

Iz navedenog se može zaključiti da bi jedan od uvjeta za davanje pozajmice bio i likvidno stanje davatelja pozajmice.

Davanje pozajmice u slučaju nelikvidnosti predstavlja prekršaj iz zakona o financijskom poslovanju koji se kažnjava novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM.

Imao bih pitanje u vezi djelatnice iz Kantona Sarajevo koja ide na porodiljno, pošto nismo imali takav slučaj malo su mi nejasni propisi iz KS. Koliko sam vidio u KS porodiljna naknada iznosi 60% prosječne plaće u FBiH i nju isplaćuje Centar za socijalni rad izravno korisnici kao i doprinose. Je li ta informacija točna i koje su obveze nas kao poslodavca (ako ih ima, tu mislim na prijavljivanje naknade u obrazac MIP-1023, prijavljujemo li mi ili Centar) i jesmo li dužni mi pored te naknade koju isplaćuje Centar za socijalni rad isplaćivati išta djelatnici?

Sukladno Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti obitelji s djecom („Sl. novine Kantona Sarajevo", br. 38/2014, 38/2016, 44/2017 i 28/2018) naknada plaće ženi majci u radnom odnosu iznosi 60% prosječne plaće, s tim da ne može biti manja od najniže plaće koja se obračunava u skladu s Odlukom Vlade FBiH o najnižoj neto satnici pomnoženoj sa 176 sati na mjesečnoj razini.

Naknada plaće ženi-majci koja manje od 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo ima zaključen ugovor o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obvezno osiguranje po osnovi radnog odnosa, utvrđuje se u iznosu 30% prosječne plaće.

Ako Centar za socijalni rad izravno vrši isplatu naknade korisnici i plaća doprinose onda je on obveznik dostavljanja obrazac MIP-1023.

ANEX 2. Upute za popunjavanje Mjesečnog izvješća o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak (Obrazac MIP-1023) je regulirao obveznika podnošenja navedenog obrasca na način:

„2.2. Poslodavac/isplatitelj koji obračunava i uplaćuje doprinose na teret osiguranika obvezan je podnijeti nadležnoj organizacijskoj jedinici Porezne uprave obrazac MIP-1023.

2.3. Isplatiteljima se smatraju i oni subjekti koji isplaćuju naknade bolovanja preko 42 dana i naknade za porodiljino bolovanje (zavodi za zdravstveno osiguranje i reosiguranje i centri za socijalnu skrb)“.

Ravnajući se navedenim odredbama Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak- ANEKS 2. može se zaključiti da je obveznik podnošenja obrasca MIP-1023 Centar za socijalni rad Kantona Sarajevo za iznos naknade koju isplaćuje na teret kantona.

Ako poslodavac isplati naknadu za vrijeme porodiljskog odsustva obvezan je da obračuna porez i doprinose na iznos isplaćene naknade i podnese obrazac MIP-1023 za iznos obračunate naknade, poreza i doprinosa.

Vlasnik sa Knjigovodstvenog servisa „XY", licencirani računovođa. Vodim knjige za pravne i fizičke osobe. Umirovljenik sam i mogu nastaviti sa primanjem mirovine. Svu dokumentaciju sam dostavila Ministarstvu. Ako bi zadržala obrt koje su moje obveze i mogu li i dalje voditi poslovne knjige kako za pravne tako i za fizičke osobe tj. obrtnike i ostalo. Imam zaposlene dvije osobe. Jedna od njih je diplomirani ekonomista, nema licencu i ovo joj je prvo radno iskustvo u struci. Može li biti voditelj obrta? Moram li za sebe kao licenciranog računovođu plaćati doprinose ili mi se više isplati da zatvorim servis a pokrenem otvaranje pravne osobe, tj. poduzeća? Molim Vas da mi odgovorite koja je opcija za mene najpovoljnija.

Prema aktualnom Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima Vi, kao umirovljenica, možete obavljati profesionalnu djelatnost – pružanja knjigovodstvenih usluga, bez toga da Vam se prekine status umirovljenika, odnosno da dođe do prekida isplate mirovine.

Obzirom da ne obavljate osnovnu djelatnost, prema dosadašnjoj praksi porezne vlasti u FBiH, niste bili u obvezi obračunavati doprinose sukladno Zakonu o doprinosima, koji su propisani za poduzetnike koji obavljaju osnovnu djelatnost.

Kada su u pitanju knjigovodstvene sluge odredbom članka 32. stavak 2. i 3. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH je regulirano:

„(2) Vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje financijskih izvještaja pravna osoba može povjeriti ugovorom, uz određenu naknadu:

b) poduzetniku registriranom za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga koji ima sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih usluga, a koji je sam kvalificirana osoba ili zapošljava drugu kvalificiranu osobu i koja ispunjava i druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i internim općim aktom.

Odredbom članka 3. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja registra kvalificiranih osoba i registara pravnih osoba i poduzetnika koji pružaju knjigovodstvene i računovodstvene usluge reguliran je pojam kvalificirane osobe na sljedeći način:

„(1) Kvalificirana osoba iz članka 32. Zakona je osoba koja posjeduje važeću licencu certificiranog računovođe sukladno Zakonu i koja je zaposlena na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom u pravnoj osobi koja pruža knjigovodstvene i računovodstvene usluge, odnosno koja je poduzetnik ili koja je zaposlena na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom kod poduzetnika koji pruža knjigovodstvene i računovodstvene usluge“.

Navedena odredba Pravilnika o registraciji kvalificiranih osoba je jasno propisala da obrtnik koji pruža knjigovodstvene i računovodstvene usluge ima obvezu zaposliti kvalificiranu osobu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom.

Ravnajući se navedenom odredbom Pravilnika, a uvažavajući Vašu situaciju, možemo zaključiti da bi se Vi trebali aktivirati u radni odnos s punim radnim vremenom kako bi mogli ispuniti uvjete za upis u registar obrtnika koji pružaju knjigovodstvene usluge, obzirom da niti jedna od zaposlenica ne ispunjava uvjete koje zahtjeva kvalificirana osoba.

Smatramo da bi se u ovom slučaju mogla ugovoriti i minimalna plaća kao osnovica za obračun poreza i doprinosa na Vas kao zaposlenicu obrta.

Molim vas odgovor na slijedeće pitanje: Ima li kod prijenosa udjela osnove za obračun poreza na nekretnine, za nekretnine koje su u vlasništvu poduzeća a čiji se udjeli prenose? Odnosi se na ŽZH.

Odredbom članka 4. Zakona o porezu na promet nekretnina („Narodne novine ŽZH“ broj: 17/99) regulirane su transakcije prijenosa nekretnina kada se ne plaća porez na promet nekretnina.

Uvidom u navedenu odredbu ne može se utvrditi da je prijenos udjela u društvu u koji su uključene i nekretnine oslobođen od plaćanja poreza na promet.

Sukladno odredbi članka 3. Zakona stjecanjem nekretnina na koje se plaća porez na promet smatraju se i drugi oblici stjecanja nekretnina.

Smatramo da se stjecanje nekretnina kroz kupovinu udjela (vlasništva) u društvu može tretirati kao drugi oblik stjecanja nekretnina, odnosno da je stjecanje nekretnina putem kupovine udjela u društvu oporeziva transakcija.

Molim za pojašnjenje i porezni tretman u sljedećem slučaju. Tvrtka je odlučila dati na poklon automobil bivšem zaposleniku. Automobil ima knjigovodstvenu vrijednost. Kakav je porezni tretman ovakve isplate?

Obzirom da se u ovom slučaju radi o poklonu koji društvo daje osobi koja nema status zaposlenika ne može se davanje poklona tretirati kao dohodak od nesamostalne djelatnosti.

Prema tome, potrebno je utvrditi porezni status poklona koji se daje osobi koja nema status zaposlenika u kontekstu aktualnog Zakona o porezu na dohodak.

Poklon nije reguliran kao posebna kategorija dohotka, koja je predmet oporezivanja sukladno članku 4. Zakona o porezu na dohodak, pa će se porezni status ove vrste prihoda utvrditi u okviru „ostalih prihoda“ koje ostvari fizička osoba.

Sukladno odredbi članka 5. Zakona o porezu na dohodak: „Prihodi koji se, u smislu ovoga Zakona, ne smatraju dohotkom su i:

 6) nasljedstva i darovi, na koje se porez plaća po drugim federalnim ili županijskim propisima“.

U ovom slučaju je odlučno utvrditi:

Plaća li se pri poklonu vozila od strane društva fizičkoj osobi porez po drugim federalnim ili županijskim propisima?

Federalni propis, koji regulira oporezivanje prihoda fizičkih osoba, je upravo, Zakon o porezu na dohodak pa bi mogli izvući zaključak da ovim zakonom nije posebno regulirano oporezivanje poklona.

Županije, također, imaju nadležnost za donošenje propisa o oporezivanju pa je tako svatko od njih donio Zakon kojim se regulira i oporezivanje poklona.

Kako je sjedište Vašeg društva u Sarajevu relevantni će biti porezni propisi Kantona Sarajevo.

Uvidom u porezne propise Kantona Sarajevo utvrdili smo da poklon vozila nije predmet oporezivanja, odnosno da ova transakcije ne podliježe oporezivanju prema kantonalnim propisima.

Ravnajući se navedenim može se zaključiti da prihod temeljem poklona u obliku motornog vozila podliježe oporezivanju.

Porez se obračunava na tržišnu (procijenjenu) vrijednost vozila.

Sukladno odredbi članka 12. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak (Službene novine Federacije BiH, broj 48/21 i 77/21);

„(1) Isplatitelj prihoda, koji nisu navedeni u članku 5. Zakona odnosno koji su isplaćeni iznad propisanih iznosa u članku 6. toč. 7), 8), 9), 13) i 14) Zakona, dužan je pri svakoj isplati obračunati, obustaviti i uplatiti akontaciju poreza na dohodak“.

Temeljem navedenog, smatramo da poklon vozila, osobi koja nema status zaposlenika društva, predstavlja oporezivu transakciju i da davatelj poklona ima obvezu obračunati, obustaviti i uplatiti akontaciju poreza na dohodak po stopi od 10% na procijenjenu - tržišnu vrijednost vozila.

Pravna osoba - davatelj poklona dužna je nadležnoj jedinici Porezne uprave dostaviti Akontacije poreza po odbitku rezidenta (Obrazac APR-1036) u roku od pet dana od dana davanja poklona.