Časopisa Financijski propisi i praksa broj: 9/24

Bosna i Hercegovina se, poslije dosta vremena, ponovno našla među udarnim vijestima i izvan svojih granica. I to čak dva puta u dvadesetak listopadnih dana. Jednom po zlu, drugi puta po dobru. Ukoliko to najavljeno dobro ne pokvari prijašnje zlo. Riječ je katastrofalnim poplavama koje su odnijele 27 života i unesrećile tisuće ljudi na jednoj strani, a na drugoj o optimističkim prognozama gospodarskog rasta. Koji bi, ako se ostvari, u BiH bio brži nego u nekim susjednim zemljama, povlaštenim članicama Europske unije. Kada nas zadese elementarne nepogode, a u kojima ljudi pogibaju, u najmanju je ruku neumjesno kukati nad materijalnom štetom koja je nastala. No, ekonomija, osobito statistika, poznate su discipline u kojima je empatiju iluzorno tražiti. One analiziraju i zbrajaju podjednako ravnodušno ljude kao radnu snagu, kilometre ceste i količinu oborina na četvorni metar. Tako su i obilne kiše, koje su se početkom listopada obrušile na Hercegovinu i veliki dio centralne BiH, izazvale mnogo, ekonomiji vidljivih i nevidljivih, posljedica. U ove druge, računski neiskazive, spadaju sudbine stanara pedesetak kuća koje je u noći od 4. na 5. listopada, zatrpao odron iz kamenoloma u Jablanici, to su životi ljudi koje je bujica odnijela u selu Đuturović Polje kraj Konjica, poginulih u Fojnici…I stotine evakuiranih i ozlijeđenih iz ugroženih sela i naselja, te privremeno smještenih kojekuda. Na suhom, sa krovom nad glavnom. I sa nepoznanicom kamo će i što će sutra

Troškovi tekućeg i investicijskog održavanja nekretnina, postrojenja i opreme odnose se na aktivnosti koje osiguravaju dugovječnost, funkcionalnost i sigurnost tih objekata i uređaja ili povećavaju buduću korist od tih sredstava. Značaj obrade računovodstva troškovi tekućeg i investicijskog održavanja nekretnina, postrojenja i opreme proizlazi iz činjenice da se može raditi o prilično visokim troškovima i da ih je potrebno jasno razlikovati jer se njihov računovodstveni obuhvat bitno razlikuje. Razlikovanje između troškova tekućeg i troškova investicijskog održavanja nekretnina, postrojenja i opreme vrlo je bitno jer se kapitalizacija troškova tekućeg održavanja smatra greškom ili manipulacijom financijskih izvještaja, koja podliježe kazni. Osim toga, vrlo je važno voditi računa o tome dovode li kapitalizirani troškovi investicijskog održavanja do porezno nepriznatih troškova amortizacije.

Gospodarska društva i druge pravne osobe kojima je vlasnik (ili suvlasnik)«država» (prema definiciji iz MRS-a 20) nerijetko su primatelji određenih oblika državne pomoći. Ovisno o svrsi i uvjetima pod kojim se ta pomoć može iskoristiti može se razlikovati i računovodstveni tretman tih potpora / donacija. U ovom članku raspravljeni su neki od oblika državnih bespovratnih davanja uz prikaz modela njihovog evidentiranja.

Likvidacija predstavlja prestanak solventnog društva, odnosno dobrovoljan prestanak društva. Razlozi za pokretanje likvidacijskog postupka su regulirani Zakonom o likvidacijskom postupku FBiH kao i Zakonom o gospodarskim društvima FBiH. U organe likvidacijskog postupka spadaju: likvidacijski sudac i likvidacijski upravnik. Otvaranjem likvidacijskog postupka, likvidacijski dužnik ima obvezu primjenjivati ukupnu zakonsku poreznu regulativu kao i svako društvo koje posluje po konceptu kontinuiteta poslovanja. Nakon otvaranja likvidacijskog postupka društva sva nadležnost i odgovornost za vođenje knjiga i sastavljanje financijskih izvještaja prelazi na likvidacijskog upravnika. U likvidacijskom postupku obvezna je izrada financijskih izvještaja, i u tu svrhu se sastavljaju: početna likvidacijska bilanca, koja se sastavlja na temelju popisa imovine i obveza kao i zaključna likvidacijska bilanca, gdje se nakon prodaje imovine i potpunog izmirenja vjerovnika i troškova likvidacijskog postupka podnosi izvještaj likvidacijskom sudcu. Cilj ovog rada je prikazati računovodstveni aspekt likvidacije, gdje ćemo na jednom hipotetskom primjeru objasniti bilančne radnje koje se događaju u likvidacijskom postupku društva s ograničenom odgovornošću, zaključnu i početnu likvidacijsku bilancu društva „X“, a zatim i pregled priljeva i odljeva tijekom likvidacijskog postupka kao i raspored isplate svim vjerovnicima i raspored ostatka likvidacijske mase vlasnicima društva. Na kraju donosimo zaključak analiziranog društva u likvidaciji.

Zastara je pravni institut koji predstavlja protek vremena u kojem imatelj nekog prava nije iskoristio svoje pravo u okviru zakonom predviđenog vremena, uslijed čega gubi mogućnost da svoje pravo ostvari prinudnim (sudskim) putem. Iz definicije preuzete iz stručne prakse bi se mogao izvesti zaključak da nastupanjem zastare dužnik se rješava duga ili računovodstvenom terminologijom nazvano vrši otpis duga. Ako je zaključak dobar onda se otvara pitanje: Je li zastara adut na koji idu neki od sudionika u dužničko vjerovničkim odnosima i porezni dužnici? Poznajući poslovne prilike u BiH i poslovnu politiku pojedinih „biznismena“ ne bi mogli dati apsolutno NE kao odgovor na istaknuto pitanje. Računovođama je posebno zanimljivo da otpis duga izravno utječe na financijski rezultat i proizvodi porezni učinak za oba sudionika dužničko vjerovničkih odnosa pa je zanimljivo raspraviti otvorena pitanja iz navedenog konteksta. U nastavku teksta autor će pokušati raspraviti, ili dati doprinos raspravi, zastare u kontekstu poreznih i računovodstvenih propisa.

Porezi su danas jedan od najvažnijih i najizdašnijih prihoda države, ali i nižih razina vlasti. Također, suvremene države uvode, odnosno primjenjuju sve više poreza, a kada govorimo o imovinskim porezima uglavnom pomislimo na njegov najčešći oblik, a to je porez na nekretnine (iako je sam pojam mnogo širi). Sami porezni sustavi razlikuju se od zemlje do zemlje, ali ipak možemo uočiti da određeni porezni oblici imaju istaknutu ulogu u svim modernim poreznim sustavima. Među njima su i već spomenuti imovinski porezi, a u takvom smjeru ide i Republika Hrvatska. Kako je sama tema oporezivanja nekretnina, a potaknuta izmjenama zakona, ali i novim najavljenim reformama trenutačno vrlo aktualna, u ovom radu usredotočit ću se upravo na stanje u Republici Hrvatskoj, te isto tako što nam novi prijedlozi mogu donijeti. Kako imovinski porezi nisu predmet harmonizacije članica EU-a, prikazano je kako je navedena tematika regulirana u nekim europskim zemljama

Često najbolje možemo razumjeti nešto što nas zanima kroz analogije koje razjašnjavaju stvari na način da uspostavljaju veze na nama blizak način. Spremnost na preuzimanje rizika za šahistu, rizik je toliko intuitivan koliko i proračunat. Zbog inherentne složenosti igre, praktički je nemoguće sa sigurnošću procijeniti hoće li se riskantan potez na kraju isplatiti. Na igraču je da odluči jesu li ispunjeni dovoljni uvjeti za riskantan potez. Međutim, ono što znamo je da je poznata izreka „Bez rizika, nema nagrade” – istinita u mnogim slučajevima. Vješt protivnik obično je u stanju nositi se s čvrstom, konzervativnom igrom i stoga nas može lišiti prilika koje mogu biti svojstvene našoj poziciji. Kao što je (peterostruki svjetski prvak u šahu) Magnus Carlsen rekao: „Ne biti voljan riskirati je izuzetno riskantna strategija.”

Privremena spriječenost za rad je specifičan oblik odsustva radnika s posla u slučajevima i pod uvjetima predviđenim Zakonom o zdravstvenom osiguranju1 , Zakonom o radu FBiH2 , Pravilnikom o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad zbog bolesti, povrede ili drugih okolnosti3 i drugim propisima koji reguliraju ovu oblast. U Bosni i Hercegovini je dosta česta pojava korištenja prava zaposlenog na bolovanje koja se dosta često i zloupotrebljava. Međutim, pravo zaposlenog na korištenje bolovanja odobreno od strane nadležnog zdravstvenog organa, predstavlja njegovo zakonsko pravo.

Tihana Bevanda, dipl. iur. PITANJA I ODGOVORI IZ OBLAST I CARINE

Ernevaza Hrustanović, dipl. iur. PITANJA I ODGOVORI IZ RADNOG ODNOSA

VI STE PITALI – FIRCON ODGOVARA

Službene novine FBiH

Službeni glasnik BiH

Robna razmjena s inozemstvom BiH

Vanjska trgovina

Turizam

Industrijska proizvodnja

Cijene

Zaposlenost i nezaposlenost

Plaće

Mirovine

Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza

Osobni odbici prema članku 24. Zakona o porezu na dohodak

Naknade za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji Bosne i Hercegovine

Stope i osnovice poreza na dohodak i doprinosa

Depozitni računi za prikupljanje javnih prihoda

Šifre općina

Prosječne plaće uposlenih

Indeks cijena u 2024. godini

Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda

Zatezne kamate na dužničko-vjerovničke odnose u FBiH i na javne prihode BiH i FBiH. 105 Dnevne konformne kamate na zateznu kamatu za stopu od 10%

Nazivi i vrste javnih prihoda BiH i u FbiH

Međunarodni ugovori/sporazumi/ konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i socijalnom osiguranju