Časopisa Financijski propisi i praksa broj: 7/22

Nitko to ljudima ne treba reći! Dnevno ih iskustvo opominje da tisuću maraka u lisnici danas, već sutra nije tisuću. Znaju da je manje, ali ne znaju točno koliko. Tu im statistika, kao i mnogočemu drugome, ne može pomoći. Uzdignuta u visine s kojih se ne razaznaju ljudi i njihove nasušne potrebe, ta se matematička disciplina, bavi brojkama. Zbraja, dijeli, izračunava prosjeke, te iz cijele te operacije izvlači zaključke, a često i prognoze. Trendove. Oni, u osnovi nisu niti loši niti netočni, dapače, bez statističkih bi proračuna bilo nemoguće voditi iole smislenu ekonomsku politiku. No, velikome postotku populacije, da se poslužilo statističkim terminom, podaci koje ta primijenjena matematička disciplina proizvodi ne služe ničemu. Iz njih ne mogu iščitati činjenice koje bi im pomogle u životu. Ne pomaže im niti podatak, statistički izračun Eurostata, da su po životnom standardu stanovnici BiH na drugome mjestu u Europi. Drugi od dna. Prvo mjesto pripada najsiromašnijima u Europi, Albancima. Kada prosječni stanovnik Europske unije ima na raspolaganju za potrošnju 100 eura, stanovnik BiH će za nužne robe i usluge imati na raspolaganju samo 43 eura. Albanac još manje. Među članicama Europske unije najsiromašniji su Bugari, ali i oni svojim zaradama mogu namiriti 61 posto svojih potrošačkih potreba. Jedva da je ikome za utjehu da su Hrvati samo mrvicu bolje situirani od Bugara, imaju 67 posto europskog prosjeka

S obzirom na visoke stope inflacije u današnje vrijeme većina tvrtki, puno više nego prije, za dugotrajne isporuke traži plaćanje unaprijed nerijetko i u 100%-tnom iznosu. Plaćanje unaprijed treba osigurati kupcu fiksnu cijenu koja neće eskalirati do neodredivih visina. Ponuđač traži plaćanje unaprijed kako bi osigurao nabavu svih potrebnih materijala u svrhu da ne bi poskupili i stvorili mu gubitke. Ako plaćanje unaprijed osigurava fiksnu cijenu učinka, MSFI 15 traži da se prizna „vremenska vrijednost novca“ kod primatelja predujma neovisno o tome što kamate nisu posebno ugovorene.

U literaturi se može pronaći veći broj članaka o računovodstvu ulaganja u dionice i druge financijske instrumente prema „potpunim“ MSFI. Međutim, u FBiH je sve više gospodarskih društava (poduzeća) koje primjenjuju MSFI za MSS, a uz to su i društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) koja imaju poslovne udjele u drugim subjektima. U ovom članku raspravljeno je početno priznavanje, naknadno mjerenje i druga računovodstvena postupanja vezana za poslovne udjele prema MSFI za MSS, te je dan kratak osvrt na porezne učinke pojedinih transakcija s poslovnim udjelima.

Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na godišnji odmor, u pravilu na „cijeli“, a iznimno na „razmjerni“ dio godišnjeg odmora. „Cijeli“ godišnji odmor ne može biti kraći od 20 radnih dana niti duži od 30 radnih dana. Izuzetno godišnji odmor može trajati i duže od 30 radnih dana, ukoliko je to uređeno kolektivnim ugovorom, a prema prirodi posla i uvjetima rada. Za razdoblja u kojima ne radi zbog korištenja godišnjeg odmora, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor se isplaćuje radniku kojemu je prestao radni odnos, ako radnik iz bilo kojeg razloga nije iskoristio puni ili preostali dio godišnjeg odmora na koji je stekao pravo kod tog poslodavca.

Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje je na sjednici održanoj dana 14. 07. 2022. godine usvojio Pravilnik o izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji je objavljen u Službenom glasniku BiH broj: 47/22 od 19. 07. 2022. godine. Pravilnik je stupio na snagu 27. 07. 2022. godine. Najvažnije izmjene Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost odnose se na drugačije uređenje oporezivanja novosagrađenih građevinskih objekata u smislu preciznijeg definiranja pojma novosagrađenog građevinskog objekta. Osim navedenog, prvi put se uvodi obračun i plaćanje PDV-a od strane inozemnog prijevoznika putnika. Izmijenjenim Pravilnikom na drugačiji način su propisana oslobađanja kod unosa dobara u slobodnu zonu namijenjenih izvozu, kao i usluga korisnicima slobodnih zona u vezi isporuka dobara namijenjenih izvozu. U vezi s podnošenjem PDV prijava izmijenjen je članak 78. kojim se propisuje novi način podnošenja PDV prijava i izrađena je nova Uputa o popunjavanju PDV prijave s pojašnjenjem načina popunjavanja polja krajnje potrošnje, koje je sastavni dio Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

U sustavu oporezivanja prometa porezom na promet proizvoda i usluga, fiktivni promet je bio veoma česta pojava. Taj sustav oporezivanja prometa nije imao izgrađene mehanizme zaštite, niti je po svojoj prirodi bio pogodan za eliminiranje fiktivnog prometa. Prevare su se najviše događale u fazi prodaje krajnjem potrošaču, gdje su stvarni prometi prikazivani u fiktivnim tvrtkama (koje nisu plaćale obračunani porez), umjesto u tvrtkama koje su promet za krajnju potrošnju stvarno izvršile. Prelaskom na sustav oporezivanja porezom na dodanu vrijednost, broj slučajeva fiktivnog prometa je postao neusporedivo manji, jer je novi sustav oporezivanja razvio samo-regulirajući mehanizam zaštite u kojem kupac proizvoda i usluga – PDV obveznik, predstavlja kontrolora koji ima izravan interes da njegov dobavljač bude registrirani PDV obveznik, da pravilno iskaže svoju PDV obavezu itd, kako bi on kao kupac imao pravo na odbitak ulaznog PDV-a.

Zakon o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH”, broj 58/15) je stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja (27. srpnja 2015. godine), ali se njegova primjena veže uz dan početka primjene provedbenog propisa iz članka 276. stavak (1) tog Zakona, osim odredbe članka 32. stavak (3), članka 207., članka 269. stavak (3) i članka 271. tog Zakona koji se primjenjuju od 1. kolovoza 2019. godine. Temeljem članka 276. stavak (1) Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je donijelo Odluku o provedbi Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 13/19, 54/19, 21/20, 47/21, 49/21, 4/22 i 23/22) kojom je regulirana provedba Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini, s time da se sukladno članku 566. stavak (6) spomenuta Odluka primjenjuje od 1. kolovoza 2022. godine.

Novim Zakon o carinskim prekršajima BiH („Službeni glasnik BiH„broj: 28/22 – u daljnjem tekstu: Zakon) se definiraju radnje koje čine carinske prekršaje, počinitelji prekršaja, sankcije i zaštitne mjere, a njegov osnovni cilj jeste da osigura poštivanje zakonskih i podzakonskih odredbi carinskog zakonodavstva BiH. Razlog donošenja novog Zakona o carinskim prekršajima BiH je usklađivanje ove oblasti s odredbama novog Zakona o carinskoj politici u BiH („Službeni glasnik BiH„broj: 58/15) i odredbama nove Odluke o provođenju Zakona o carinskoj politici u BiH („Službeni glasnik BiH„ broj: 13/19, 54/19 i 21/20), čija primjena je počela prvog kolovoza 2022. godine.

Blagostanje se u svim gospodarstvima stvara na mikroekonomskoj razini kroz poslovanje poduzeća. Zbog nestajanja mnogih prepreka u međunarodnoj trgovini te smanjenju troškova u transportu i komunikacijama, sve zemlje i kompanije takmiče se na jednom globalnom tržištu. U današnjoj svjetskoj ekonomiji, koju karakterizira otvorenost i integracija, konkurentnost ima ključnu ulogu kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju. Temelji ekonomskog razvoja u suvremenom svijetu počivaju na uvjetima zasnovanim na znanju i razvijenoj infrastrukturi, visoko razvijenoj tehnologiji i inovacijama. Sve zemlje i sve kompanije moraju uvažavati te činjenice.

Tihana Bevanda, dipl. iur.

Ernevaza Hrustanović, dipl. iur.

VI STE PITALI – FIRCON ODGOVARA

Službene novine FBiH

Službeni glasnik BiH

GOSPODARSKA STATISTIKA

Robna razmjena s inozemstvom BiH

Vanjska trgovina

Turizam

Industrijska proizvodnja

Cijene

Zaposlenost i nezaposlenost

Plaće

Mirovine

Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza

Osobni odbici prema članku 24. Zakona o porezu na dohodak

Naknade za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji Bosne i Hercegovine

Stope i osnovice poreza na dohodak i doprinosa

Depozitni računi za prikupljanje javnih prihoda

Šifre općina

Prosječne plaće uposlenih

Indeks cijena u 2022. Godini

Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda

Zatezne kamate na dužničko-vjerovničke odnose u FBiH i na javne prihode BiH i FBiH. 114 Dnevne konformne kamate na zateznu kamatu za stopu od 10%

Nazivi i vrste javnih prihoda BiH i u FbiH

Međunarodni ugovori/sporazumi/ konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i socijalnom osiguranju