Časopisa Financijski propisi i praksa broj: 5/22

Neograničen broj pregleda

Dostupna izdanja od 2012 god.

Mogućnost preuzimanja časopisa

TRENDOVI I OSCILACIJE

Mr. sc. Mirjana Popović VUK PRED VRATIMA?!

Mondeno zimovalište u švicarskim Alpama u posljednjim je svibanjskim danima ugostilo skupinu najmoćnijim, ali možda i trenutačno najzabrinutijih ljudi na zemaljskoj kugli. Unatoč uobi čajenom mišljenju da moć i bogatstvo, kao najpoželj nije društvene kategorije, same po sebi donose sreću i sve vrste ugode, to jednostavno nije točno. Ili je samo djelomično točno. Ugoda u obliku obilate trpeze, masaže i satenske posteljine, privatnih helikoptera i automobila po narudžbi, dolazi u snove i tamo usre ćuje samo sirotinju. Oni koji sve to imaju, brzo se navi knu. Preostaje im zabrinutost, za koju danas imaju više razloga nego ikad. Bogati i hiperbogati ne mogu spavati zbog straha da ne izgube bogatstvo, moćnici se pak bude u panici da će izgubiti vlast. Upravo se skupina od oko dvije i pol tisuće takvih, pretežito bogatih i moćnih, nakon stanke dugačke gotovo dvije i pol godine, okupila u Davosu na Svjet skome gospodarskome forumu. No, sada se njihovim uobičajenim strahovima, koji inače prate život poli tičara, biznismena i drugih moćnika s vrha ljudske piramide na globusu, pridružilo još nekoliko krupnih razloga za nesanicu. To je bilo jasno i prije nego što su sudionici Foruma pokazali potvrde o vakcinaciji protiv korone, dokaz da im je PCR negativan kao i brzinski test pri dolasku na odredište. „Ovoga puta je ozračje u Davosu sasvim drukčije nego prije“, utvrdio je to prije početka Foruma jedan od istaknutih njegovih sudio nika. Razlog nije nedostatak snijega, kojega u siječnju, kada se tradicionalno Forum održava, ima u izobilju. Razlog što je ovaj put „nešto drukčije“ nije niti boja zan neće li se među uzvanike prošvercati neki mutant opakoga Covida. Zbog kojega je dvije godine Forum odgađan, da bi se u međuvremenu održavao virtualno. Razlog je „nešto“ što ni u trenutku, kada je Forum zbog pandemije pomaknut na svibanj, nitko nije očekivao da će za koji mjesec doživjeti: ratni pohod Rusije na Ukrajinu!

RAČUNOVODSTVO – REVIZIJA

Prof.dr.sc. Vinko Belak RAČUNOVODSTVO ULAGANJA U NEKRETNINE KOJE SE IZNAJMLJUJU

Naglo povećanje iznajmljivanja nekretnina u poslovne i turističke svrhe u mnogim zemljama uzrok je sve većeg zanimanja za računovodstvo tog sektora. Budući da se tom djelatnošću bave velike i male tvrtke neophodno je obraditi propise koje donosi (revidirani) MRS 40 – Ulaganje u nekretnine i Odjeljak 16 MSFI-ja za MSS – Ulaganje u nekretnine. Iznajmljivanjem nekretnina se bave tvrtke kojima je to osnovna dje latnost ali i druge tvrtke kojima je to dodatna djelatnost kako bi što bolje iskoristile svoje resurse koji nisu zau zeti njihovom osnovnom djelatnošću. Izvorni naziv ulaganja u nekretnine je „Investment property“ dok su ostali prevedeni nazivi „Ulaganje u investicijske nekretnine“, „Investicijske nekretnine“ ili „Ulagačke nekretnine“. Alternativni nazivi se često koriste kako bi objašnjenja bila razumljivija pa će u tom smislu biti korišteni i u ovom članku. Investicijske nekretnine se tretiraju drugačije od ostalih nekretnina zato što u njima ili na njima vlasnik ne obavlja svoju djelatnost nego ih iznajmljuje drugima za obavljanje njihove djelatnosti ili čeka poveća nje njihove vrijednosti.

Dr. sc. Dubravka Bošnjak POREZNO PRIZNAVANJE KREDITNIH GUBITAKA FINANCIJSKIH INSTITUCIJA PREMA RAZINAMA KREDITNOG RIZIKA

MSFI 9, koji je 2018.godine zamijenio MRS 39, sa sobom je donio i nove zahtjeve u vezi s klasifikacijom i vrednovanjem financijskih instrumenata. Najznačaj nije promjene, koje su bile sveobuhvatne u sustavima i procesima i nisu se odnosile samo na segment računo vodstva, pretrpjeli su subjekti financijskog sektora. U odnosu na MRS 39 koji se temeljio na modelu nasta lih kreditnih gubitaka, MSFI 9 je koncipiran opreznije - na modelu očekivanih kreditnih gubitaka, što je u većini slučajeva rezultiralo znatno ranijim priznava njem gubitaka u odnosu na MRS 39. Banke u FBiH su 2018. godine implementirale vla stite interne metodologije kojima je definiran način mjerenja financijske imovine i priznavanja očekiva nih kreditnih gubitaka. Agencija za bankarstvo FBiH je, s ciljem reguliranja primjene MSFI-ja 9 u bankama koje posluju u FBiH, u lipnju 2019. godine donijela Odluku o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđiva nju očekivanih kreditnih gubitaka1 (JP NIO Službeni list, 2019.) koja je zamijenila Odluku o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i kla sifikaciju aktive banaka (JP NIO Službeni list, 2019.), 1 U daljem tekstu: Odluka Agencije a potom i Uputu za klasifikaciju i vrednovanje finan cijske aktive2 (FBA, 2019.) čime prestaje važiti Uputa o izmijenjenom načinu formiranja, evidentiranja i izvje štajnog iskazivanja rezervi za kreditne gubitke (Broj: 03- 235/11 od 22. 01. 2011. g.) i Izmjene i dopune Uput stva o izmijenjenom načinu formiranja, evidentiranja i izvještajnog iskazivanja rezervi za kreditne gubitke (br: 03-235-1/11 od 06. 12. 2011. godine). Implementacija MSFI-ja 9 , također je zahtijevala prilagodbu poreznih propisa što je izvršeno kroz zakonske odredbe 2020. godine i odredbe podzakon skih akata 2022. godine

Dr. sc. Jozo Piljić PROCJENA VRIJEDNOSTI PODUZEĆA METODOM DISKONTIRANOG NOVČANOG TOKA

JAVNE FINANCIJE

Augustin Mišić, dipl. oec. dr. sc. Željko Bošnjak PLAĆE I NAKNADE FIZIČKIM OSOBAMA U NARAVI – obračun, izvještavanje i porezno i knjigovodstveno evidentiranje

Nije rijedak slučaj u praksi da se plaća zaposleniku ili naknada fizičkoj osobi za izvršenu usluge isplati u naravi, odnosno u dobrima ili uslugama. Kako se naknada u naravi ne isplaćuje preko žiro računa i blagajne često se događa da se takva isplata ne evidentira, a u tom slučaju upitno je, prije svega, plaćanje poreza za te naknade, a potom i izvještavanje porezne uprave o obračunu tih naknada i način knjigovodstvenog evidentiranja. U članku koji slijedi autor će koristeći praktične primjere dati prikaz obračuna poreza, načina evidentiranja i forme izvještavanja o obračunanim nenovčanim naknadama.

Frano Dogan, dipl. oec. LOKALNI POSTUPAK CARINJENJA PRI IZVOZU

Lokalno izvozno carinjenje regulirano je odredbama članka 73. stavak 1 točka (c) Zakona, odgovarajućim odredbama Poglavlja 1 do Poglavlja 4 u Naslovu VII Pojednostavnjeni postupci Odluke, propisima o popu njavanju carinske prijave – Uputa o popunjavanju carinske prijave i zbirne prijave („Službeni glasnik BiH”, broj 43/19, 21/20, 3/21 i 11/21) te Uputom o lokal nom izvoznom carinjenju („Službeni glasnik BiH“, broj 46/09, 8/11 i 49/13) – dalje u tekstu: Uputa. Lokalno izvozno carinjenje je pojednostavnjeni postupak prijavljivanja robe za odobreni postupak u izvozu zavođenjem u evidenciju korisnika postupka/ imatelja odobrenja (knjigovodstveni upis), koji postu pak se obavlja u prostorijama imatelja odobrenja za takav postupak ili na drugom mjestu navedenom u odobrenju, umjesto postupka koji se uobičajeno pro vodi u carinskom terminalu. Dakle, knjigovodstveni upis podrazumijeva evidentiranje robe u eviden ciju korisnika postupka/imatelja odobrenja u smislu članka 73. stavak 1. točka c) Zakona. Spomenuti knji govodstveni upis ima istu pravnu valjanost kao pri hvaćanje carinske prijave iz članka 59. Zakona, tj. kao prihvaćanje carinske prijave u redovitom izvoznom carinskom postupku

FINANCIJSKA TRŽIŠTA

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović PRAVNA (NE)UREĐENOST KRIPTOVALUTA I NJIHOV UTJECAJ NA INDUSTRIJU OSIGURANJA

Tehnološki noviteti omogućavaju razvoj novih modaliteta plaćanja (novca). Blochchain tehnologija omogućila je zadnje desetljeće razvitak kriptovaluta od kojih je svakako bitcoin najpoznatiji. U slučaju kriptovaluta riječ je o modelima digitalnog plaćanja (valutama) u sferi privatnih izdavatelja, pravno neuređenom području te izrazito volatilne vrijednosti. Pravno uređeni pandan kriptovalutama su digitalne valute koje namjeravaju izdati nacionalne središnje banke i kao takve bile bi sigurne za posjedovanje i plaćanje. Korištenje blockchain tehnologija pokazuje prednosti koristi li se i u području gospodarstva, naročito financijskom sektoru (bankarstvu i osiguranje). Ako se promatra poveznica osiguranja i kriptovaluta, korištenje moderne tehnologije sa sobom povlači niz sigurnosnih rizika (npr. kibernetički napadi, gubitci kriptovaluta). U tom smislu, osiguravajuća društva mogu ne samo koristiti prednosti blockchain tehnologije za potrebe svoje osiguravateljske djelatnosti, već mogu ponuditi i proizvode (police osiguranja) koje će pokrivati sigurnosne rizike do kojih dolazi prilikom korištenja naprednih tehnoloških noviteta

Kristijan Mišić, bacc. oec. ENERGETSKA KRIZA I SANKCIJE ZAPADA

GOSPODARSTVO

Bernard Iljazović, dipl.oec. PRAVNI POLOŽAJ STRANIH INVESTITORA U BOSNI I HERCEGOVINI

Alan Vajda, mag. iur. UVJETI BORAVKA I RADA SEZONSKIH RADNIKA - DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Obzirom na kroničan nedostatak radne snage, te sezonski karakter poslova koje obavljaju državljani trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, veliki broj poslo davaca u Republici Hrvatskoj ima potrebu za sezon skim zapošljavanjem stranih radnika, a osobito držav ljana trećih zemalja (osoba koje nemaju državljanstvo neke od država članica Europske unije odnosno Europ skoga gospodarskog prostora ili Švicarske Konfede racije). Rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o strancima, odnosno podzakon skim propisima koji su na temelju njega doneseni, a što se prvenstveno odnosi na Pravilnik o boravku držav ljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 20/22). Naime, sukladno s odredbom čanka 3. stavka 1. točke 12. Zakona o strancima, sezonski radnik je državljanin treće zemlje koji zadržava svoje prebivalište u trećoj zemlji te koji zakonito i privremeno boravi u Republici Hrvatskoj kako bi obavljao posao koji ovisi o izmjeni godišnjih doba u okviru jednog ili više ugovora o radu na određeno vrijeme koje je izravno sklopio s poslo davcem s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj. Djelatnost koja ovisi o izmjeni godišnjih doba je dje latnost koja je vezana uz određeno doba godine odre đenim ponavljajućim događajem ili nizom događaja koji su povezani sa sezonskim uvjetima, tijekom kojih razina potrebne radne snage znatno nadilazi razinu radne snage potrebne za uobičajeno tekuće poslova nje, time da su djelatnosti u kojima je dopušteno zapo šljavanje sezonskih radnika poljoprivreda i šumarstvo te turizam i ugostiteljstvo.

ODGOVORI NA PITANJA

Tihana Bevanda, dipl. iur. PITANJA I ODGOVORI IZ OBLASTI CARINE

Ernevaza Hrustanović, dipl. iur. PITANJA I ODGOVORI IZ RADNOG ODNOSA

VI STE PITALI – FIRCON ODGOVARA

NOVI PROPISI

Službene novine FBiH

Službeni glasnik BiH

GOSPODARSKA STATISTIKA Robna razmjena s inozemstvom BiH

Vanjska trgovina

Turizam

Industrijska proizvodnja

Cijene

Zaposlenost i nezaposlenost

Plaće

Mirovine

POSLOVNE OBAVIJESTI

Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza

Osobni odbici prema članku 24. Zakona o porezu na dohodak

Naknade za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji Bosne i Hercegovine

Stope i osnovice poreza na dohodak i doprinosa

Depozitni računi za prikupljanje javnih prihoda

Šifre općina

Prosječne plaće uposlenih

Indeks cijena u 2022. Godini

Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda

Zatezne kamate na dužničko vjerovničke odnose u FBiH i na javne prihode BiH i FBiH

Dnevne konformne kamate na zateznu kamatu za stopu od 10%

Nazivi i vrste javnih prihoda BiH i u FBiH

Međunarodni ugovori/sporazumi/ konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i socijalnom osiguranju