Dostupna izdanja od 2012 god.
Mogućnost preuzimanja časopisaTRENDOVI I OSCILACIJE
Mr. sc. Mirjana Popović PROBLEMATIČAN START
Kada bi bilo točno da se po jutru dan poznaje, a po početku godine može naslutiti kakav će joj biti tijek, loše bi nam se pisalo. Izgledalo bi da su sve novogodišnje zdravice i dobre želje otišle u vjetar. Prvi tjedni ove godine, naime, iz dana u dan su donosili samo neugodne vijesti. Raspomamljena pandemija, prijetnje ratom, inflacija, nestašice robe...Gotovo da nema niti jednoga područja življenja i gospodarstva u svijetu, izuzevši proizvodnju farmaceutskih i drugih sredstava vezanih uz obuzdavanje covida, a koji bi njegovim akterima donosio probitak vrijedan zadovoljstva. A kako su ekonomija i politika, raspoloženje ljudi i standard u najširem smislu riječi usko povezani, ponekad je teško razaznati što je uzrok, a što posljedica. Jesu li, primjerice, bitka za plin i naftu uzrokom političkih sukoba na istoku Europe ili je politika krivac za nestašicu energenata i divljanje cijena. Jesu li police u Ikei poluprazne i roba desortirana zbog toga što ljudi puno kupuju ili negdje drugdje treba tražiti krivca što su kupci mogli odnijeti kući kuhinjske ormariće, ali bez nogu na kojima će stajati.
RAČUNOVODSTVO – REVIZIJA
Prof. dr. sc. Vinko Belak OBRAČUNANI NEFAKTURIRANI PRIHOD KAO UGOVORNA IMOVINA I RAZLIKA U ODNOSU NA POTRAŽIVANJA OD KUPACA
U novom kontnom planu umjesto ranijeg konta 281 – Potraživanja za nefakturirani prihod predviđeno je novo konto 281 – Obračunani nefakturirani prihod. Iako na prvi pogled to izgleda kao mala promjena u biti se radi o dvije potpuno različite kategorije jer je obračunani nefakturirani prihod ugovorna imovina koju propisuje MSFI 15, dok potraživanja za nefakturirani prihod nisu ugovorna imovina. Između ugovorne imovine i potraživanja postoje i druge bitne razlike koje je neophodno istaknuti, što će biti učinjeno u nastavku.
Mehmed Budić, dipl.oec. ISPRAVKA RAČUNOVODSTVENIH POGREŠKI U SKLADU S MRS 8 16 JAVNE FINANCIJE
Osnovni cilj financijskog izvještavanja jeste pružanje informacija o financijskom položaju, financijskoj uspješnosti, kao i novčanim tokovima gospodarskog subjekta koje su korisne širem krugu korisnika pri donošenju njihovih ekonomskih odluka. Stoga, da bi financijski izvještaji bili u skladu s MRS/MSFI i da bi prikazivali fer i istinito odnosno fer prezentaciju informacija o financijskom položaju, uspješnosti i novčanim tokovima, neophodno je da se uočene pogreške ispravljaju, a to se radi na način koji nalaže MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške. Bez obzira koji je uzrok nastanka računovodstvenih pogreški, kada se ista jednom uoči i identificira neophodno je istu ispraviti što podrazumijeva primjenu odgovarajućih računovodstvenih postupaka.
Augustin Mišić, dipl. oec. PREKVALIFICIRANJE OSTALIH RADNIH ANGAŽMANA U NESAMOSTALNU DJELATNOST U POSTUPCIMA KONTROLA POREZNE UPRAVE
Može li Porezna uprava u postupcima kontrole davati novu kvalifikaciju povremenim angažmanima osoba koje nisu u radnom odnosu? Razlog za raspravu istaknutog pitanje jeste postupanje inspektora Porezne uprave u postupcima kontrole kada određene radne angažmane, osoba koje nemaju status zaposlenika, tretiraju kao nesamostalnu djelatnost. Ovakvo postupanje proizvodi značajno drugačije porezne učinke i klasificira se kao porezni prekršaj pa je opravdano raspraviti ovo pitanje, a sve u cilju zakonitog postupanja i zaštite interesa obveznika. Zakonske definicije radnog odnosa i ostalih radnih angažmana su, nažalost, postavljene na takav način da daju prostora za različito postupanje pa je očekivati da se u raspravi ovog pitanja sukobljavaju interesi obveznika i porezne vlasti. Cilj rasprave nije presuditi u ovom „sporu“ već ponuditi argumentirana i utemeljena obrazloženja koja mogu biti od pomoći da se ostvari jedinstveni interes obveznika i porezne vlasti a to je zakonito ponašanje. U nastavku teksta autor kroz raspravu konkretnih situacija iz prakse daje obrazloženja vezana za istaknuto pitanje.
Doc. dr. sci. Erdin Hasanbegović POREZI I POREZNA POLITIKA U FUNKCIJI ZAPOŠLJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI
Nezaposlenost je najveći ekonomski problem Bosne i Hercegovine. Među načinima za njegovo rješenje, odnosno povećavanje zaposlenosti zagovara se provođenje porezne reforme. Među rješenjima koji su trenutno na sceni u Bosni i Hercegovini jeste rasterećenje gospodarstva smanjenjem izravnih poreza. U radu su predstavljena dva pristupa s ciljem stimuliranja veće zaposlenosti u Bosni i Hercegovini. Prvi pristup također zagovara rasterećenje gospodarstva smanjenjem izravnih poreza. Tvrdi se da bi na taj način stimulirali priliv stranih izravnih investicija koje bi osigurale veći rast zaposlenosti. Drugi je onaj koji uključuje oporezivanje potrošnje. U oba slučaja ove reforme bi trebale imati neutralan fiskalni učinak, a uz to i da ne predviđaju rast prihoda za državu.
Frano Dogan, dipl. oec. CARINSKE OVLAST
Nezaposlenost je najveći ekonomski problem Bosne i Hercegovine. Među načinima za njegovo rješenje, odnosno povećavanje zaposlenosti zagovara se provođenje porezne reforme. Među rješenjima koji su trenutno na sceni u Bosni i Hercegovini jeste rasterećenje gospodarstva smanjenjem izravnih poreza. U radu su predstavljena dva pristupa s ciljem stimuliranja veće zaposlenosti u Bosni i Hercegovini. Prvi pristup također zagovara rasterećenje gospodarstva smanjenjem izravnih poreza. Tvrdi se da bi na taj način stimulirali priliv stranih izravnih investicija koje bi osigurale veći rast zaposlenosti. Drugi je onaj koji uključuje oporezivanje potrošnje. U oba slučaja ove reforme bi trebale imati neutralan fiskalni učinak, a uz to i da ne predviđaju rast prihoda za državu.
Bernard Iljazović, dipl.iur. USPOSTAVA PRAVNOG OKVIRA ZA MIRNO RJEŠAVANJE RADNIH SPOROVA
Nezaposlenost je najveći ekonomski problem Bosne i Hercegovine. Među načinima za njegovo rješenje, odnosno povećavanje zaposlenosti zagovara se provođenje porezne reforme. Među rješenjima koji su trenutno na sceni u Bosni i Hercegovini jeste rasterećenje gospodarstva smanjenjem izravnih poreza. U radu su predstavljena dva pristupa s ciljem stimuliranja veće zaposlenosti u Bosni i Hercegovini. Prvi pristup također zagovara rasterećenje gospodarstva smanjenjem izravnih poreza. Tvrdi se da bi na taj način stimulirali priliv stranih izravnih investicija koje bi osigurale veći rast zaposlenosti. Drugi je onaj koji uključuje oporezivanje potrošnje. U oba slučaja ove reforme bi trebale imati neutralan fiskalni učinak, a uz to i da ne predviđaju rast prihoda za državu.
Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu INICIJATIVA EUROPSKE KOMISIJE ZA SUZBIJANJE POREZNIH ZLOUPORABA FIKTIVNIH PODUZEĆA
Prioriteti porezne politike Europske unije zasnivaju se na načelima pravednosti, učinkovitosti i jednostavnosti. Bilo kakva porezna zlouporaba za posljedicu ima narušavanje prioriteta porezne politike što izravno vodi prebacivanju namjeravanog poreznog tereta i posljedično stvaranju dodatnog financijskog tereta za one (poštene) porezne obveznike koji uredno podmiruju svoju poreznu obvezu. Kada su u pitanju porezne zlouporabe u tom se kontekstu u (stručnoj) javnosti učestalo spominju fiktivni (gospodarski) subjekti (poduzeća) (često offshore - poduzeća). Iako fiktivna poduzeće per se ne vežu automatski porezne zlouporabe ili pranje novca, praksa zadnjih godina pokazuje kako fiktivna poduzeća (sa sjedištem u Europskoj uniji), koja imaju minimalnu ili uopće nemaju gospodarsku aktivnost, intenzivno zloupotrebljavaju korištenje poreznih pogodnosti i na taj način izbjegavaju plaćanje poreza. Učestalo se koriste u složenim offshore strukturama s ciljem izbjegavanja plaćanja poreza. Povrh toga, izbjegavanje plaćanja poreza često je povezano s aktivnostima pranja novca i financiranja terorizma što EU potiče na kontinuirane izmjene i nadopune europske Direktive o sprječavanju pranja novca.
GOSPODARSTVO
Dr. sc. Jozo Piljić TRŽIŠTE JAVNO-PRIVATNOG PARTNERSTVA U BIH
Prenošenjem odgovornosti za izgradnju i održavanje javne građevine u razdoblju od 20-30 godina na privatnog partnera, komunikacija u procesu pregovaranja između javnog i privatnog sektora u izgradnji javnih građevina i privatne isporuke javne usluge postala je složenija. Ovu složenost determinira, prije svega, složeni jezik rizika i potreba da se odredi koja će se fiksna cijena platiti (javni partner) za ustupljeno upravljanje varijacijama pojedine investicijske kategorije (privatni partner). Promišljanje o rizicima i njihovom transferu s javnog na privatnog partnera, unio je u proces pripreme javne investicije mnogo novina za oba partnera.
mr. sc. Adnan Salkić PRESTANAK RADNOG ODNOSA ZAPOSLENIKA U SLUČAJU BOLESTI COVID-19 ZA VRIJEME IZOLACIJE - Može li poslodavac dati otkaz zaposleniku poslije preboljenog COVID -a i završenog bolovanja
Covid-19 nije i ne može biti isprika za zaobilaženje prava i obveza iz Zakona o radu niti za kršenje konkretnih prava i obveza koji su ugovoreni individualno ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom između sindikata i poslodavca. Poštivanje sklopljenih ugovora osnovno je pravno načelo, a za nepoštivanje prava iz radnog odnosa radniku je na raspolaganju sudska zaštita. Ako se ugovor o radu ili kolektivni ugovor ne može ispoštivati, obje strane moraju se dogovoriti u vezi s njegovom izmjenom ili ga jedna strana mora otkazati, pod predviđenim okolnostima i uz poštivanje određenih prava za stranu kojoj se ugovor otkazuje (npr. otkazni rok, otpremnina, ugovorna zabrana natjecanja itd.). Zakon o radu je apstraktni okvir kojim se daje minimum općih prava i obveza za sve radne odnose kao takve, bez obzira na to koliko se oni razlikuju i koliko se razlikuju okolnosti u kojima se oni događaju. Zbog toga je Zakon o radu dovoljno fleksibilan i prikladan da se kroz njegovo tumačenje rješavaju sve situacije u radnim odnosima, pa i one koje su do prije nekoliko mjeseci bile nezamislive, kao što je ova u kojoj smo se našli zbog pandemije COVID-19. Činjenica da je poslodavcima otežano poslovanje može stvoriti potrebu da im država osigura pomoć ili prilagodbu u poslovanju, no ne može biti opravdanje da poslodavci ne izvrše obveze koje su ugovorom preuzeli prema radnicima, jer radnici ne dijele s poslodavcem rizik poslovanja. Preuzete ugovorne obveze i Zakon o radu moraju se poštovati, no hoće li se poslodavci i dalje kretati u okvirima Zakona, ovisi o tome koliko će radnici biti spremni braniti svoja prava.
Alan Vajda, mag. iur. UVJETI RADA POGRANIČNIH RADNIKA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Navedenim tekstom dajemo prikaz uvjeta rada pograničnih radnika iz Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj sukladno odredbama Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, br. 66/19, 53/20, 144/20), odnosno Zakona o strancima (Narodne novine, br. 133/20.).
Radi olakšavanja prelaska granice za stanovništvo koje živi na pograničnom području dviju susjednih država, Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina sklopile su Sporazum o pograničnom prometu i suradnji. Osim toga, radi usklađivanja propisa vezanih za socijalna i fiskalna davanja, u primjeni su Međunarodni ugovori između dvije zemlje.
ODGOVORI NA PITANJA
Tihana Bevanda, dipl. iur PITANJA I ODGOVORI IZ OBLASTI CARINE
Ernevaza Hrustanović, dipl. iur. PITANJA I ODGOVORI IZ RADNOG ODNOSA
VI STE PITALI – FIRCON ODGOVARA
NOVI PROPISI Službene novine FBiH
Službeni glasnik BiH
GOSPODARSKA STATISTIKA
Robna razmjena s inozemstvom BiH
Vanjska trgovina
Turizam
Industrijska proizvodnja
Cijene
Zaposlenost i nezaposlenost
Plaće
Mirovine
POSLOVNE OBAVIJESTI
Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza
Osobni odbici prema članku 24. Zakona o porezu na dohodak
Naknade za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji Bosne i Hercegovine
Stope i osnovice poreza na dohodak i doprinosa
Depozitni računi za prikupljanje javnih prihoda
Šifre općina
Prosječne plaće uposlenih
Indeks cijena u 2021. godini
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda
Zatezne kamate na novčana potraživanja i javne prihode u BiH
Pregled konformnih kamatnih stopa 12%
Nazivi i vrste javnih prihoda u BiH
Međunarodni ugovori/sporazumi/ konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i socijalnom osiguranju