Časopis Financijski propisi i praksa broj: 8/26

Članak polazi od pitanja zašto se, unatoč tehnološkom napretku i sve savršenijim strojevima, radno vrijeme većine zaposlenih nije skratilo, nego se mnogima i produljilo. Uspoređuje se kineska praksa „996“ (rad od 9 do 21 sat, šest dana tjedno), koju je kineski Vrhovni sud zabranio tek 2021. godine, s „hustle kulturom“ Silicijske doline, gdje se prekomjerni rad smatra statusnim simbolom. Nasuprot tome, Europa sustavno skraćuje radni tjedan – prosjek u Europskoj uniji iznosi 35,9 sati, a modeli kraćeg radnog vremena isprobani su na Islandu, u Belgiji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Posebna pozornost posvećena je paradoksu da se u bogatijim zemljama radi manje: radnik u BiH tjedno radi prosječno 40,9 sati, a Nijemac ili Austrijanac 34 sata. Zaključuje se da duže radno vrijeme ne donosi nužno i veću produktivnost, što najbolje pokazuje Nizozemska s najkraćim radnim tjednom i jednim od najproduktivnijih gospodarstava u svijetu.

Kod nabave i prodaje zaliha s odgodom plaćanja duljom od 12 mjeseci često se umjesto ugovaranja kamate jednostavno povećava cijena, što se popularno naziva „beskamatnim kreditom“. MSFI za MSS i MRS 2 u takvim slučajevima zahtijevaju da se zalihe priznaju po gotovinskoj, odnosno sadašnjoj vrijednosti, a financijska komponenta sadržana u cijeni rasporedi kao rashod ili prihod od kamata tijekom razdoblja financiranja. Autor upozorava da to otvara računovodstvene i porezne probleme, jer financijska komponenta nije isto što i ugovorena kamata – na ugovorene kamate ne obračunava se PDV, dok se na financijsku komponentu sadržanu u cijeni PDV mora obračunati. Članak objašnjava kako se utvrđuje financijska komponenta (razlikom prema gotovinskoj cijeni ili diskontiranjem na sadašnju vrijednost) i kada je značajna, te kroz primjere knjiženja prikazuje slučajeve kad je gotovinska cijena poznata, kad ju je teško utvrditi i kad se cjelokupno plaćanje odgađa do isteka kreditnog razdoblja. Predloženo rješenje udovoljava zahtjevima računovodstvenih standarda uz potpuno poštivanje obveza prema Zakonu o PDV-u.

Skraćivanje životnog vijeka proizvoda, intenzivna konkurencija i sve zahtjevniji kupci prisiljavaju poduzeća na stalne inovacije i fleksibilne proizvodne sustave, što bitno mijenja strukturu i ponašanje troškova. Udio izravnog rada u troškovima vodećih svjetskih proizvođača pao je ispod 10 %, dok opći troškovi i fiksna komponenta troškova rastu zbog ulaganja u nove tehnologije i diversifikacije proizvodnog programa. Autor objašnjava zašto tradicionalni sustavi obračuna, koji opće troškove raspoređuju prema satima izravnog ili strojnog rada, daju iskrivljenu cijenu koštanja proizvoda. Prikazuju se suvremeni koncepti upravljanja troškovima – obračun troškova po aktivnostima (ABC/ABM), metoda ciljnih troškova, kaizen, JIT i backflush obračun troškova – uz napomenu da odluku o njihovoj primjeni treba temeljiti na cost-benefit analizi i konkretnim uvjetima poslovanja poduzeća.

Zalihe su jedna od ključnih pozicija kratkotrajne imovine i računovodstveno vrlo osjetljivo područje, jer njihova vrijednost izravno utječe na iskazanu imovinu, troškove i financijski rezultat, ali i na poreznu osnovicu. Članak sustavno prikazuje zahtjeve MRS-a 2 – Zalihe: pojam i vrste zaliha, temeljno pravilo vrednovanja po trošku ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niža, sastavnice troška zaliha (troškovi nabave, troškovi konverzije i ostali troškovi) te troškove koji se iz njega isključuju. Kroz praktične primjere s knjiženjima objašnjava se obračun troška nabave i metode obračuna utroška zaliha – specifična identifikacija, FIFO i metoda prosječnog ponderiranog troška. Završni dio posvećen je utvrđivanju neto prodajne vrijednosti i otpisu zaliha.

Pravilno utvrđivanje prava, obračun i refundacija naknade plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanja) jedno je od važnih i čestih pitanja u svakodnevnoj računovodstvenoj i kadrovskoj praksi u Federaciji BiH. Članak donosi pregled zakonskog okvira – utvrđivanje osnovice, iznosa i obveznika naknade prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju te porezni status naknade u kontekstu Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak. Naknada iznosi najmanje 80 % osnovice (100 % u slučajevima propisanim zakonom), a prvih 42 dana bolovanja isplaćuje se na teret poslodavca, nakon čega poslodavac isplatu obavlja na teret županijskog/kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, koji je dužan refundirati je u roku od 45 dana. Na praktičnim primjerima prikazani su obračun naknade i doprinosa te izvještavanje za bolovanje do 42 dana i preko 42 dana, kao i specifičnosti ostvarivanja prava na naknadu za samostalne obrtnike.

Postupak obrade pod carinskom kontrolom dopušta da se inozemna roba u carinskom području BiH prerađuje bez plaćanja uvoznih davanja i mjera trgovinske politike, a obrađeni proizvodi stavljaju se u slobodan promet po nižoj carinskoj stopi od one koja bi se primijenila na uvezenu robu. Za razliku od unutarnje obrade, kod koje se obrađeni proizvodi izvoze, ovdje oni u pravilu ostaju u BiH. Na temelju Zakona o carinskoj politici, Odluke o njegovu provođenju i Upute o postupku obrade pod carinskom kontrolom objašnjavaju se uvjeti, uključujući ekonomske, za izdavanje odobrenja, pojednostavljeno podnošenje zahtjeva putem carinske deklaracije, rok važenja odobrenja i normativ proizvodnje. Opisani su i načini razduživanja postupka – puštanjem u slobodan promet, izvozom ili uništenjem pod carinskim nadzorom – te primjena preferencijalnog tarifnog tretmana, mjera trgovinske politike i razdužnog lista.

Njemačko Ministarstvo financija objavilo je publikaciju „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi 2025.“ s pravnim stanjem na dan 31. prosinca 2025. godine, a čitateljima se donosi znatno skraćen i prilagođen prijevod s najvažnijim tabličnim podatcima. Usporedba obuhvaća države Europske unije te SAD, Kanadu, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarsku i Norvešku. Prikazane su porezne kvote i kvote javnih davanja u odnosu na BDP, porezno opterećenje dobiti društava kapitala, nominalno opterećenje dohotka fizičkih osoba, opterećenje plaća porezima i doprinosima, oporezivanje financijskog sektora te porez na dodanu vrijednost. Prema podatcima za 2024. godinu, najvišu poreznu kvotu ima Danska (45,1 % BDP-a), a najnižu Irska i Češka (18,3 %).

Digitalizacija financijskog sektora zahtijeva odgovarajući pravni i institucionalni okvir, a Federacija BiH do sada nije imala poseban i sveobuhvatan propis o institucijama elektronskog novca. Novi Zakon o elektronskom novcu, čiji je usuglašeni tekst usvojen 28. srpnja 2026. godine, dio je šire reforme platnog sustava zajedno sa Zakonom o platnim uslugama i Zakonom o računima za plaćanje, s ciljem približavanja BiH Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Članak analizira pojam i pravnu prirodu elektronskog novca i njegovo razlikovanje od kriptovaluta, uvjete za dobivanje dozvole i minimalne kapitalne zahtjeve za izdavatelje, zaštitu sredstava korisnika, nadzor Agencije za bankarstvo FBiH te prava imatelja – od otkupa elektronskog novca po nominalnoj vrijednosti do zabrane obračuna kamate. Razmatraju se i prekogranično poslovanje, odgovornost i prekršajne sankcije, potencijalni problemi u primjeni te očekivani ekonomski i regulatorni učinci zakona.

Ernevaza Hrustanović, dipl. iur. PITANJA I ODGOVORI IZ RADNOG ODNOSA

VI STE PITALI – FIRCON ODGOVARA

Službene novine FBiH

Službeni glasnik BiH

Robna razmjena s inozemstvom BiH

Vanjska trgovina

Turizam

Industrijska proizvodnja

Cijene

Zaposlenost i nezaposlenost

Plaće

Mirovine

Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza

Osobni odbici prema članku 24. Zakona o porezu na dohodak

Naknade za službena putovanja za proračunske korisnike u FBiH

Stope i osnovice poreza na dohodak i doprinosa

Depozitni računi za prikupljanje javnih prihoda

Šifre općina

Prosječne plaće uposlenih

Indeks cijena u 2026. godini

Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda

Zatezne kamate na dužničko-vjerovničke odnose u FBiH i na javne prihode BiH i FBiH

Dnevne konformne kamate na zateznu kamatu za stopu od 10%

Nazivi i vrste javnih prihoda BiH i u FBiH

Međunarodni ugovori/sporazumi/konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i socijalnom osiguranju