Časopis Financijski propisi i praksa broj: 05/25

Tim je riječima, koje više asociraju na repliku iz nekoga niskobudžetnog kaubojskog filma nego na govor predsjednika države, novoizabrani čelnik SAD najavio svoju politiku. Dakako, njegova se metafora nije se odnosila na vatreno oružje, ali su učinci onoga što je smjerao učiniti mnoge ipak bolno pogodili. Neke kompanije i biznismene toliko ozbiljno da se nisu od udarca dugo oporavili. Uostalom, to mu je, ako je suditi po riječima američkoga predsjednika, bio i cilj. Sve one koji su, prema njegovu sudu, „ugrožavali“ i „pljačkali“ Ameriku, treba kazniti. Kako? Carinama! Američkoj se javnosti, o tome nesumnjivo svjedoči i izborni rezultat, odrješitost Donalda Trumpa svidjela. Ugodno im je, valja pretpostaviti, bilo čuti i ono što je rekao prilikom inauguracije, 20. siječnja ove godine.

Vrednovanje zaliha trgovačke robe je zanimljivo s više aspekata. Kao prvo, potrebno je slijediti pravila u smislu određivanja troška nabave robe. Osnovica troška nabave je fakturna cijena od dobavljača. Na tu cijenu moguće je dodati troškove dovođenja robe na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje. U te troškove mogu se ubrojiti i troškovi vlastitih usluga kao i troškovi dorade, obrade i prepakiranja robe. MRS-u 2, Odjeljak 13 MSFI-ja za MSSi MSFI 15 zahtijevaju da se u slučaju odgode plaćanja i povećane prodajne cijene po toj osnovi prizna financijska komponenta cijene. Osim toga, MSFI 15 – Prihodi od ugovora s kupcima regulira odnose između kupaca i dobavljača u slučajevima posebnih aranžmana koji utječu na računovodstvo zaliha trgovačke robe. Pri tome se otvaraju različita pitanja oko načina priznavanja zaliha i njihova vrednovanja. Budući da MSFI-ji za MSS nemaju uređene situacije koje rješava MSFI 15, korisnici MSFI-ja za MSS imaju pravo donijeti svoje računovodstvene politike koje su u skladu s odredbama MSFI-ja 15.

Midhat Salihović, dipl. oec. Mehmed Budić, dipl. oec. 20 REZERVIRANJA ZA OTPREMNINE PRILIKOM ODLASKA U MIROVINU

Subjekt mora procijeniti postoje li na datum bilance događaji za koje je potrebno priznati troškove rezerviranja, u skladu s odredbama računovodstvenih propisa. Rezerviranje se odnosi na sadašnju obvezu koju je potrebno priznati kao trošak kada su na datum bilance zadovoljeni određeni zahtjevi propisani računovodstvenim standardima i to: vjerojatno je da će kao rezultat prošlih događaja nastati odljevi resursa subjekta te se iznos može pouzdano procijeniti. Troškovi rezerviranja koji se odnose na zaposlenike definirani su u MRS-u 19 Primanja zaposlenih. Rezerviranje se mora provjeriti na svaki datum bilance te uskladiti tako da odražava najbolju tekuću procjenu. MRS -19 zahtijeva da subjekt prizna obvezu kada je zaposleni pružio uslugu u zamjenu za primanja koja se zaposlenima trebaju isplatiti u budućnosti i rashod kada subjekt iscrpi ekonomsku korist koja proizlazi iz usluge koju je zaposleni pružio u zamjenu za primanja zaposlenih. Otpremnine se prema MRS-19 smatraju posebno kategorijom primanja zaposlenih. Osnovi razlog za to je činjenica da otpremnine za razliku od ostalih primanja zaposlenih ne predstavljaju naknade za rad i usluge zaposlenih, već naknade po prestanku zaposlenja.

Dr. sc. Ante Džidić PRIJENOS POSLOVNE IMOVINE S ASPEKTA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST

Prodaja poslovne imovine obično podliježe plaćanju PDV-a. No, ako je riječ o prodaji imovine društva kao „poslovanja”, odnosno kao zasebnog poslovnog subjekta koji može samostalno funkcionirati, istu je moguće tretirati kao prijenos imovine na koji se ne obračunava izlazni PDV u skladu s člankom 7. stavak 2. Zakona o PDV-u. Međutim, postoji niz uvjeta koje je potrebno ispuniti: • da kupljena imovina tvori zaseban poslovni subjekt, • da je stjecatelj porezni obveznik ili stjecanjem postane porezni obveznik, • da nastavi obavljati istu gospodarsku djelatnost i • da kupac ima mogućnosti odbitka ulaznog poreza kao i prodavatelj.

Do pojave poznate, u pravnoj teoriji i sudskoj praksi, pod nazivom „šutnja uprave“ dolazi u svim onim slučajevima kada izostane donošenje upravnog akta u propisanim rokovima za rješavanje upravne stvari. S druge strane, stranke trpe štetu. Različiti pravni sustavi različito rješavaju ovakvu procesnu situaciju, a najveći broj nacionalnih zakonodavaca stoji na gledištu da se radi o fikciji donošenja akta – razlika je samo u tome radi li se o tzv. pozitivnom ili negativnom aktu. U ovom se radu o tome raspravlja. Dana je sudska praksa i citirana pravna doktrina.

Dana 18. veljače 2025. Vijeće EU donijelo je nove propise kojima se uvodi elektronička potvrda za potrebe oslobođenja od plaćanja PDV-a. Novodonesenim propisima prethodila su dva zakonodavna prijedloga Komisije objavljena 8. srpnja 2024. Riječ je o (a) prijedlogu Direktive o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu elektroničke potvrde o oslobođenju od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, i (b) prijedlogu Provedbene uredbe Vijeća o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011 u pogledu elektroničke potvrde o oslobođenju od plaćanja poreza na dodanu vrijednosti. O prijedlogu Direktive konzultiran je i Europski parlament koji je dana 13. studenog 2024. objavio svoje mišljenje. Predlaganjem i donošenjem novih propisa želi se pojednostavniti porezni postupak i smanjiti administrativna opterećenja za poduzeća. U tom smislu, Vijeće EU dana 18. veljače 2025. prihvatilo je oba navedena zakonodavna prijedloga. Prihvaćeni paket propisa mijenja Direktivu u PDV-u i Provedbenu uredbu o PDV-u. Time će se postojeća papirnata potvrda zamijeniti novom digitalnom alternativom. Očekivanja su da će takva promjena omogućiti veću fleksibilnost, smanjenje troškova i administrativno olakšanj

Okretanje ka predlošku alternativnog rješavanja sporova u poreznom pravu povezano je s novim viđenjem odnosa između poreznih tijela i poreznih obveznika koje počinje krajem 20. stoljeća. U tom je kontekstu, a posebno u posljednje vrijeme, uvođenje alternativnog rješavanja sporova u porezno pravo sve aktualnija tema te sve veći broj zemalja razmatra ili su uvele neke od oblika na tragu tog predloška. Slijedom toga, prvi je dio rada posvećen odabranim usporednim iskustvima s uporabom alternativnog rješavanja sporova u poreznom pravu. U drugom dijelu rada autor analizira mogućnost uvođenja alternativnog rješavanja sporova u bosanskohercegovačko porezno pravo ponajprije s obzirom na podatke koji signaliziraju određene probleme u odnosu između poreznih tijela i poreznih obveznika

Osiguranje za plaćanje carinskog duga je propisano člankom 213. do 224. Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH”, broj 58/15 - u daljnjem tekstu: Zakon), člankom 511. i 512.Odluke o provedbi Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH”, broj: 13/19, 54/19, 21/20, 47/21, 49/21, 4/22, 23/22 i 6/23 - u daljnjem tekstu: Odluka), te Uputom o osiguranju carinskog duga („Službeni glasnik BiH, broj: 30/23 i 9/25). Uputom su propisani uvjeti, način polaganja i prihvaćanja, primjena i povrat oblika osiguranja, te druga pitanja vezana za osiguranje plaćanja carinskog duga koji je nastao ili bi mogao nastati. Tu su uključeni i drugi neizravni porezi, koji se naplaćuju za robu koja se uvozi u carinsko područje Bosne i Hercegovine i pripadajuću kamatu (zatezna i/ili kompenzatorna). Uputa se primjenjuje: - u carinskom postupku za puštanje robe u slobodan promet, carinsko skladištenje, unutarnja obrada, obrada pod carinskom kontrolom, privremeni uvoz, vanjska obrada, - za privremeni smještaj robe. - za smještaj robe u slobodnu zonu i u carinskom postupku: unutarnja obrada, obrada pod carinskom kontrolom, privremeni uvoz i puštanje robe u slobodan promet koji se provode u slobodnoj zoni, kada je carinski ured nadležan za slobodnu zonu i zahtjeva polaganje osiguranja, - za carinski postupak puštanja robe u slobodan promet u slobodnoj zoni u slučaju naknadne provjere dokaza o podrijetlu.

Navedenim tekstom prikazujemo postupak donošenja Odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu koju donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine prema odredbama Zakona o strancima („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, broj 88/2015., 34/2021. i 63/2023.) i Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, broj 30/2003, 42/2003, 81/2006, 76/2007, 81/2007, 94/2007 i 24/2008).

U današnjoj globalnoj ekonomiji informacija postaje kompetitivna prednost i temelj poduzetničkih aktivnosti. Poduzetnici prikupljaju i razmjenjuju informacije u svrhu donošenja kvalitetnih odluka, generiranja novih poslovnih ideja, lakšeg snalaženja u neizvjesnom okruženju te pokretanja novih poslovnih aktivnosti. Posjedovanje informacija postaje moćno sredstvo koje doprinosi zauzimanju superiornog položaja na tržištu i omogućuje poduzetnicima stvaranje nove informacije s ciljem prodaje te informacije tijekom pregovaranja. Danas poduzetnici ostvaruju uspjeh zahvaljujući umijeću pregovaranja koje rezultira dugoročnom poslovnom suradnjom. Interes i novac pokretač su pregovora, a svrha je da se drugu pregovaračku stranu uvjeri u ispravnost, opravdanost i prihvatljivost naših prijedloga. Druga strana o tome ne mora imati jednako mišljenje pa je zato potrebno posebno pregovaračko umijeće kojim će se naš prijedlog drugoj strani učiniti dovoljno privlačnim, poželjnim i korisnim. Uspjeh pregovara ovisi u velikoj mjeri o nama samima i o načinu na koji vodimo pregovore. Kad je riječ o poslovnim pregovorima, o ishodu pregovora ovisi poslovni uspjeh, karijera, plaća, zaposlenost i dr.

Ernevaza Hrustanović, dipl. iur. - PITANJA I ODGOVORI IZ RADNOG ODNOSA  

Službene novine FbiH

 Službeni glasnik BiH

Robna razmjena s inozemstvom BiH

Vanjska trgovina

 Turizam

 Industrijska proizvodnja

 Cijene

 Zaposlenost i nezaposlenost

Plaće

Mirovine

Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza

Osobni odbici prema članku 24. Zakona o porezu na dohodak

Naknade za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji Bosne i Hercegovine

Stope i osnovice poreza na dohodak i doprinosa

Depozitni računi za prikupljanje javnih prihoda

Šifre općina

Prosječne plaće uposlenih

Indeks cijena u 2025. godini

Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda

Zatezne kamate na dužničko-vjerovničke odnose u FBiH i na javne prihode BiH i FBiH..117 Dnevne konformne kamate na zateznu kamatu za stopu od 10%

Nazivi i vrste javnih prihoda BiH i u FbiH

Međunarodni ugovori/sporazumi/ konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i socijalnom osiguranju